Prijava za nasilje među djecom ima sve više, no koliko u njima ima istine? ''Neki roditelji pišu ružne komentare o drugoj djeci''

U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51, navodi u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Rat na Bliskom istoku Ubijen jedan od najvažnijh iranskih generala. Masovni napadi diljem Zaljeva, Iran upozorio Veliku Britaniju SIGURNOSNI PROPUST Mornar slučajno otkrio lokaciju francuskog nosača zrakoplova Sve veće prijetnje Rusija bi mogla rasporediti ratne brodove za pratnju tajne flote

Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje.

Pročitajte i ovo PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU Imaju li djeca u Hrvatskoj budućnost? ''Ni u kriznim vremenima od toga ne smijemo odustati''

Zbog vršnjačkog nasilja prijavljeno 1500 djece

Prema podacima Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike za 2021., zbog vršnjačkog je nasilja prijavljeno gotovo 1500 djece.

Pravobraniteljica ističe da ''dojam snažnog porasta vršnjačkog nasilja u školama daje sadržaj pritužbi roditelja koji, ponekad i neistinito, opisuju teške oblike nasilja o čemu izvješćuju i medije.''

Navodi da nadzori često utvrde značajno manji opseg i težinu nasilnog ponašanja, a dio pritužbi pokazao se i neutemeljenim.

No, pojedini roditelji i nakon što se utvrdi priroda sukoba inzistiraju da je riječ o nasilju i da je njihovo dijete žrtva te traže stroge sankcije za ''zlostavljača'', a postupanje škole koje nije u skladu s njihovim očekivanjem doživljavaju kao propuste pa djelatnike prijavljuju raznim institucijama.

Pirnat Dragičević prenosi navod jedne škole da imaju sve veći problem s neprimjerenim i neosnovanim optužbama i traženjima roditelja koji žele informacije o drugoj djeci, sudjelovanje u aktivnostima škole, prijete prijavama i medijima.

Pročitajte i ovo PITANJE BUDUĆNOSTI Nasilje u školama: ''Ne možemo od djece i mladih očekivati da se ponašaju drugačije ako im nismo pokazali kako''

Pročitajte i ovo TUŽNA SVAKODNEVNICA Nasilje u školama: ''Čak i kada prijave odraslima što se događa, razumijevanje izostaje, a njihova patnja nastavlja se u tišini''

Grupe mržnje, nekažnjeni javni napadi na škole

''Neki roditelji se obrušavaju ružnim komentarima na kompetentnost i profesionalnost djelatnika škole, udružuju se u roditeljske grupe na društvenim mrežama u kojima pišu ružne komentare o drugoj djeci i roditeljima. Takve grupe mogle bi se opisati kao grupe mržnje prema pojedinom djetetu'', ističe pravobraniteljica.

Škole se, dodaje, osjećaju nezaštićeno i izložene javnim napadima koji se ne sankcioniraju.

Pojedini se roditelji na ponašanje neke djece pritužuju već u njihovoj vrtićkoj dobi.

Helenca Pirnat Dragičević Foto: DNEVNIK.hr

"Nerijetko i uobičajene razvojne sukobe između male djece koji završe ugrizom, guranjem i grebanjem ili istraživanje spolnosti primjereno dobi, vide kao (seksualno) zlostavljanje i traže poduzimanje ''oštrih'' mjera prema drugom djetetu i njegovim roditeljima. Pritom nerijetko drugo dijete nazivaju ''zlostavljačem, seksualnim manijakom'' i slično'', piše pravobraniteljica.

Pritom ne spori potrebu da vrtići educiraju roditelje o razvojnim osobitostima i ponašanju koje je uobičajeno za određenu dob.

Pročitajte i ovo SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ Police socijalnih samoposluga zjape prazne, djeca gladna odlaze u krevet: ''Svi mi zapravo hodamo po rubu''

Pročitajte i ovo PRAVO, A NE SOCIJALNA POMOĆ ''Hrvatska je već trebala uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu'': Vlada čeka izbore?

U dubokom i dugotrajnom siromaštvu 14.000 djece

Izvješće na gotovo 280 stranica donosi pogled na stanje dječjih prava u Hrvatskoj.

Iz njega su vidljivi pomaci, ali i ključni problemi u ostvarivanju njihovih prava, kaže pravobraniteljica pa navodi dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u dugotrajnom i dubokom siromaštvu živi 14.000 djece korisnika zajamčene minimalne naknade.

Pravobraniteljica pozdravlja ovogodišnje povećanje te naknade i uvođenje besplatnog školskog obroka, no, upozorava da to ne pokriva troškove života i potrebe djece, niti im je dostatna pomoć pri izlasku iz siromaštva.

Pročitajte i ovo U POTRAZI ZA DOMOM Broj posvojene djece raste, ali mnoga tek čekaju svoju priliku: Iza njih su često velike traume, a budućnost je neizvjesna

U ustanovama 818 djece, 11 više nego godinu prije

Kad je riječ o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koncem 2022. u ustanovama je bilo 818 djece, 11 više nego godinu prije.

Povećanje broja djece bilo bi i veće da njihovi kapaciteti nisu popunjeni, navodi Pirnat Dragičević i kao poseban problem ističe situacije u kojima dijete treba žurno izdvojiti iz obitelji i smjestiti.

Upoznati smo sa situacijama u kojima su ustanove unatoč prekapacitiranosti primile djecu koja su tada spavala u dnevnim boravcima ili u prostoru knjižnice, ali i sa slučajevima kada su ustanove odbile primiti dijete na smještaj, navela je.

Ured pravobraniteljice lani je postupao u 3799 predmeta, od kojih su 1932 bila nova, najveći broj prijava ponovo je bio iz područja obrazovanja te ostvarivanja roditeljske skrbi.