Dvadesestu godinu za redom obilježava se Svjetski dan izbjeglica. Inicijativa je to UNHCR-a koji upozorava da svake godine raste broj osoba koje moraju napustiti svoj dom zbog ratova, gladi, neimaštine ili progona.

Galerija


Položaj izbjeglicama je dodatno otežala pandemija koronavirusa. Uz to što moraju bježati iz svojih domova zbog rata, siromaštva ili progona, moraju paziti i da se ne zaraze smrtonosnim virusom u tijeku tog preživljavanja. No, neki od njih stigli su uspješno u Hrvatsku.

Vezani članci Slika nije dostupna OZBILJNO SHVATIO DOBIVENE INFORMACIJE 'Hrvatska bi migrante mogla slati preko Istre u Italiju' Slika nije dostupna 'To je širenje kompetencija EU-a, i to duboko. Neke države su protiv toga, ja sam rezerviran'

Prije godinu dana, sedamnaestogodišnji azilant Yazdan Fayyaz i njegove dvije sestre su zajedno s majkom došli iz Irana. „Imali smo teško obiteljsko nasilje, nismo dobili nikavu zaštitu iz svoje zemlje, odnosno iz Irana“, objašnjava.

Iz Irana su do Beograda išli avionom. Nakon toga granicu su prelazili ilegalno. Te trenutke, kaže, nikada neće zaboraviti. Pješice su morali prijeći granicu i ići kroz planine, a onda su tek nastavili autobusom dalje.

„Iako sam imao petnaest godina tada, meni je bilo baš teško, a znam da je mojim sestrama bilo još teže, ali sjećam se kad smo bili u šumi i stalno su me pitale kad ćemo biti u mjestu gdje moramo biti“, prisjeća se Yazdan.

U Hrvatskoj su sretni. Idu u školu, što u Iranu ne bi mogli. Redovito uče hrvatski, i kažu, nisu se susretali s diskriminacijom. A dok slušaju iransku glazbu na listi mlađih sestara nađu se i naši izvođači. Tako njegova desetogodišnja sestra, kaže, voli Olivera i Prljavo kazalište.

Njihova priča dio je kampanje ''Ovdje živimo'', kojom Centar za mirovne studije želi podići svijest o integraciji izbjeglica. „Ono što možemo reći kao neki od najvećih problema su činjenica da ne postoji sustavan pristup učenja hrvatskog jezika, zaista teško dolaze do zaposlenja“, objašnjava Ana Ćuća iz CMS-a.

Gotovo osamdeset milijuna ljudi raseljeno je diljem svijeta. Gotovo polovicu čine djeca. I Europska Unija i Hrvatska odobrile su manji broj zahtjeva za zaštitom nego godinu prije, upozoravaju iz  Centra za mirovne studije. Proces integracije dodatno je otežala  i kriza uzrokovana pandemijom.

U Hrvatskoj je, pokazuju podaci Centra za mirovne studije, 920 osoba dobilo status međunarodne zaštite, trenutačno je tristo tražitelja azila, dok ih je 157 prošle godine dobilo status.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr