Janko Gredelj iz JRS-a rekao je da put integracije nije jednostavan. Azilanti moraju nastaviti intenzivno učiti hrvatski jezik, što su započeli u Kutini u Prihvatilištu za tražitelje azila, da bi se pripremili za zapošljavanje i što prije i uspješnije postali samostalni i ravnopravni građani. Naime, ako se u roku od dvije godine ne integriraju, ostat će bez pomoći.
"Ali Hrvatska vapi za radnom snagom, u Karlovcu je sada 20 azilanata prijavljeno na Zavod za zapošljavanje, za sada su dobro prihvaćeni u Karlovcu, dobili smo i prostor od Grada u kojem će kolega Said al Ahmed, koji je u Hrvatskoj devet godina, biti za njih tu svakog dana i nema straha", rekao je Gredelj.
Mirjana Pogačić iz karlovačkog Centra za socijalnu skrb poželjela je azilantima da život u Karlovcu provedu u miru, zdravlju, veselju i ljubavi, te podsjetila sve okupljene da i mi u Hrvatskoj imamo iskustvo rata, pa i iskustvo rada s ljudima u izbjeglištvu i općenito s ljudima u potrebi.
"Znajte da to iskustvo rata dijelimo s vama, da vas razumijemo i da ćemo učiniti sve da vam pomognemo u prevladavanju svih poteškoća s kojima će te se susresti”, poručila im je Pogačić.
Renata Kućan iz karlovačke gradske uprave poželjela je svima dobrodošlicu, posebno djeci koja su već upisana u karlovačke osnovne škole. U četvrti je razred prije desetak dana učiteljica Osnovne škole Braća Seljan Sanja Ravbar dobila brata i sestru, Kurde iz sirijske obitelji Abdo.
“Jako su lijepo prihvaćeni, jer su krasni, vrijedni i motivirani i s odličnim znanjem matematike. Upravo nam je matematika sada dobar početak suradnje, jer jezična barijera još postoji, ali zbog činjenice da su djeca lijepo prihvaćena vjerujem da će biti sve sjajno”, rekla je učiteljica Ravbar.
Njezina učenica Ruja Abdo je već u Kutini učila hrvatski i pomalo govori, a na pitanje novinara ima li prijateljicu odmah odgovara: „Da, imaš“. Kaže "jedan Ana i jedan Anđela", na pitanje kako se zove prijateljica i "ne znam" na upit koji predmet najviše voli i tek za pitanje kako joj se sviđa u školi i u Karlovcu trebala je pomoć prevoditelja i odgovorila na hrvatskom: "Da, dobro, dobro, lijepo".
Iza nje i njene obitelji su traumatična iskustva iz ratom razorenog Alepa, odakle su izbjegli u Tursku, a gdje su ušli u program međunarodne zaštite i dobili azil u Hrvatskoj kvoti preseljenja.
Njih država Hrvatska pomaže s uobičajenim socijalnim i zdravstvenim pravima, kao i za hrvatske državljane, ali i s plaćanjem troška stanovanja (do dvije godine), te sa 280 sati učenja hrvatskog jezika. Do tada odrasli trebaju naći posao i samostalno financirati svoj život.
Hrvatska pozitivan primjer integrativne priče muslimana
Nitko se od azilanata u Karlovcu, rečeno je, nije požalio ni na najmanji znak ksenofobije, a osim na ljubaznu riječ nailaze i na konkretnu dobrodošlicu, tako je Miro Brežan, nositelj crnog pojasa, u svom borilačkom klubu svoj sirijskoj djeci omogućio besplatne treninge za taekwondo.
IOM organizira preseljenja za ljude u potrebi svuda u svijetu, pa i u ovom slučaju iz izbjegličkih kampova u Turskoj u Hrvatsku, rekao je Igor Aničić. Prethodna iskustva govore da je dobar dio azilanata otišao iz Hrvatske, uglavnom u druge zemlje Europske unije.
U tome, kaže, nema ništa lošeg, proces je to u kojem oni sada imaju praktički sva građanska prava i hrvatske putne isprave, koja je ujedno i putovnica Europske unije. Prvotno se određene zemlje pobrinu za određenu kvotu u procesu integracije, dobiju od te zemlje sva socijalna i druga prava, a kasnije ide put zapošljavanja po vlastitim sposobnostima i snalaženju.
Glavni imam Admir Muhić rekao je da oni u džamiji u Karlovcu imaju svakodnevno služenje, da su s pristiglim Sirijcima istog mezheba, učenja ili pravca, jednog od četiri u islamu, jer su svi suniti, odnosno da su na sunitskom ili srednjem putu islama.
"Uključit ćemo svu djecu u metkeb, odnosno katehetski vjeronauk i to prvenstveno da im pomognemo u učenju hrvatskog jezika, da se lakše snađu, da ovdje dobiju i duhovnu i svaku drugu zaštitu, jer je ovo više od vjere, nudimo im sve što im je potrebno u danom trenutku”, rekao je.
U ime Mešihata Bermin Meškić istaknuo je kako je Hrvatska pozitivan primjer integrativne priče muslimana, da je Islamska zajednica u Hrvatskoj neizostavni dio hrvatskog društva, te je cilj muslimanima u Hrvatskoj da se i ovi novopridošli sugrađani dobro integriraju.
"U zadnje smo vrijeme svjedoci i negativnih priča, uznemirujućih vijesti, nedaleko od nas, na granici s BiH, a današnji je događaj primjer solidarnosti, humanosti i topline. Želim vjerovati da ćemo u RH najčešće pokazivati ovo lice, znam da će biti tako sve dok bude potrebe za hrvatskom pomoći", rekao je Meškić. (Hina)
