Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Radno zakonodavstvo treba mijenjati tako da bude jasnije, fleksibilnije i bez suvišnog administriranja, no same zakonske promjene neće podići zaposlenost, rečeno je na današnjem okruglom stolu koji su o izmjenama Zakona o radu organizirali Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca.


Predložene izmjene ZOR-a predstavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, istaknuvši kao najvažnije novosti fleksibilizaciju radnog vremena, ista prava na otpremnine radnicima zaposlenim na određeno i neodređeno vrijeme, osnivanje fonda u koji bi se izdvajao novac za otpremnine, određivanje plaća isključivo ugovorima o radu, uvođenje posebne vrste otkaza u slučaju da poslodavac ne može isplatiti ugovorene plaće, te mogućnost organiziranja štrajka odmah nakon što poslodavac ne isplati plaću.

Cilj je povećati zaposlenost i konkurentnost tržišta rada, a o nužnim reformama i mjerama želimo razgovarati sa svima, rekao je ministar. Tržište rada u Hrvatskoj je zatvoreno i nefleksibilno i reforme trebaju biti brze.

Mrsić je najavio da će do kraja godine biti gotovo 11 zakonskih prijedloga iz radnog, mirovinskog i zdravstvenoga sustava, a među njima i zakon o plaćama u državnim i javnim službama, čiji je glavno geslo "jednaka plaća za jednaki rad".

>>
'Hrvatski radnik je izložen različitim pritiscima'

Stručnjak za radno pravo Željko Potočnjak ustvrdio je da su promjene nužne, ali moraju biti suštinske. Zakoni se moraju pojednostaviti, a administriranje smanjiti.

Ocijenio je kako su dosadašnje promjene u radnom zakonodavstvu pokazale da Vlada ne zna što i kako treba mijenjati. U predloženim izmjenama ne vidim ništa što bi bitno pridonijelo povećanju zaposlenosti, rekao je Potočnjak posebno zamjerajući predlagaču da je zanemario interes malih i srednjih poslodavaca.

Socijalne probleme ne možemo rješavati bez povećanja zaposlenosti i Vlada treba jasnije definirati mjere za gospodarski rast, rekao je Potočnjak dodavši kako su od dosadašnjih mjera samo četiri bile usmjerene na poticanje zapošljavanja.

Dodao je kako ga je "šokirala" Mrsićeva najava 11 novih zakonskih rješenja do kraja godine jer će snalaženje u tome predstavljati problem i za stručnjake, a kamoli za male poslodavce.

O iskustvima u svojim zemalja govorili su članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora iz Austrije, Velike Britanije i Portugala.

Brendan Burns iz Velike Britanije naglasio je nužnost suradnje sindikata i poslodavaca, ma koliko se to ponekad činilo nemogućim. U tom kontekstu prisjetio se velikih štrajkova u vrijeme premijerke Margaret Thatcher, koju se smatra najzaslužnijom za rješavanje tadašnjih gospodarskih problema, ali se zaboravlja da su upravo tada sindikati i poslodavci počeli voditi drugačije, konstruktivnije pregovore.

O potrebi većeg suglasja i razumijevanja govorio je i Almeida Freire iz Portugala navodeći kako je tamo prije 15-ak godina bilo vrlo teško postići sporazum sa sindikatima, pogotovo komunističkim. Tada su radničkim vijećima, koja su imala samo savjetodavnu ulogu, omogućili da, kao i sindikati, s poslodavcem mogu sklapati ugovore, pa su na taj način sindikati dobili konkurenciju.

Bivši hrvatski ministar rada, a danas savjetnik u HGK, Davorko Vidović ocijenio je kako društvo treba postići konsenzus, provesti duboke strukturne reforme i omogućiti rast gospodarstva koje stagnira godinama. Za to nam trebaju jasni zakoni, bez pretjeranog administriranja.

Kao primjer naveo je Zakon o dadiljama po kojem žene za obavljanje toga posla moraju otvoriti obrt. Zbog toga su se do sada službeno zaposlile četiri dadilje, a procjenjuje se da ih oko 15.000 čuva djecu na crno.

Treba naći jednostavnija i praktičnija rješenja, podići svijest koja će pridonijeti boljoj poduzetničkoj klimi, a tada će i radnici biti u boljem položaju i zaštićeniji, zaključio je Vidović. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Vezani članci Marina Kasunić i Mirando Mrsić (Foto: Pixell) "Nadam se da će nas i Bernardić podržati. Dva tjedna ga zovem, ali se oglušuje na pozive" Slika nije dostupna Hrvatski liječnici: Reforma zdravstva u Hrvatskoj ne postoji