Pročitajte i ovo
"Kad je riječ o našoj obali, ona je relativno strma, i zbog toga dobro zaštićena od ovakvih efekata. Ipak, postoje oni dijelovi koji su niži i koji su više izloženi i oni su naravno razlog zašto se očekuju godišnje štete uz porast morske razine. Dva su područja posebno izložena kod nas. Jedno je dolina Neretve, a drugo je zaleđe Zadra", rekao je geofizičar, fizikalni oceanograf i akademik Mirko Orlić.
"Ima još jedan efekt koji je povezan s time. Naime, salinifikacija. Ako razina mora poraste, onda more dublje prodire prema kopnu i onda su podzemne vode zaslanjene i onda nastaje problem vezan uz navodnjavanje", objasnio je Orlić.
Orlić je također istaknuo kako bi neki dijelovi obale uz neznatni porast morske razine povremeno mogli biti pod vodom. Stradun, koji je nastao nasipavanjem između kopna i otoka, samo je jedan od primjera. Dijelovi Zadra i Rijeke, čiji je priobalni dio već sad povremeno poplavljivan, u budućnosti bi mogli znatnije osjetiti posljedice podizanje razine mora.
Ovisni o ostatku svijeta
Ipak, Orlić tvrdi da događanja na Jadranu ovise o globalnim događajima: "Ako emisija stakleničkih plinova bude manja, porast razine mora bit će manji, ako bude veća, porast razine mora bit će veći. To je raspon otprilike od pola metra do metar."
Nijemci su nedavno napravili istraživanje vezano uz hrvatsku obalu. Prema tom istraživanju, poplave u hrvatskoj mogle bi na godišnjoj razini uzrokovati od milijarde do devet milijardi dolara štete.
"Ako se svi na zemlji potrude i emisije budu male, godišnje štete u Hrvatskoj će krajem ovog stoljeća po tim procjenama biti oko milijardu dolara. Ako se nitko ne potrudi, bit će devet milijardi dolara", zaključio je Orlić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
