Nakon što su 1. srpnja 2013. ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za putnike na graničnim prijelazima ukinute carine, od 1. siječnja 2023. godine nestat će i granični prijelazi, premda Hrvatska, kao i druge zemlje šengenskog prostora, u slučaju potrebe može ponovno uvesti kontrole na granicama.
Također, iako se procedura kontrole na granici od prvog dana 2023. formalno ukida, policija, a posebno mobilna granična policija i mobilne carinske jedinice imaju pravo kontrole u dubini teritorija države članice.
Velik je interes i građana i poduzetnika za ulazak u Schengen, istaknuo je premijer Andrej Plenković predsjedavajući sastankom Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti s ciljem pristupanja Republike Hrvatske šengenskom prostoru Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
''Svi oni koji su upućeni na komunikaciju, na promet, na kretanje, na mobilnost, na trgovinu znaju kolike prednosti donosi članstvo u šengenskom prostoru, bilo da je riječ o gospodarstvenicima, poduzetnicima, turističkom sektoru, prijevoznicima. Svi razumiju da to znači sasvim novi režim na granicama, prolazak bez formalnosti, bez čekanja, bez troškova'', istaknuo je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska turistička zemlja koja je pretežito autodestinacija: ''Šengenski prostor znači brži i jednostavniji dolazak. Ja sam siguran da će se to osjetiti u noćenjima i dolascima, a onda i u prihodima u godinama pred nama.''
''U Schengen ulazimo zreli''
Članstvo Hrvatske u Schengenu i europodručju jako je dobra poruka i za Europsku uniju, dodao je i poručio: ''Ulazimo zreli, u desetoj godini članstva u EU-u, nakon temeljitih priprema u jednu i drugu integraciju i pokazujemo tu transformativnu snagu EU-a. Naš proces nije bio nimalo jednostavan - zahtijevao je ispunjavanje niza kriterija. Od 281 preporuke i kriterija koje je Hrvatska 2016. dobila da ispuni u nastojanju da postane članica šengenskog prostora, njih čak 145 je vezano za kontrolu vanjske granice.''
''Jednostavnija putovanja, brže i jednostavnije kretanje roba i usluga, to znači i dodatna legitimacija i poticaj stranim ulagačima u Hrvatskoj, to znači veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva'', istaknuo je Plenković.
''Na sutrašnjoj sjednici Vlade donijet ćemo uredbu o graničnoj kontroli - riječ je o provedbenoj uredbi, a kako bismo bili u cijelosti spremni za provedbu šengenske pravne stečevine'', najavio je i zahvalio svim resorima koji su sudjelovali u cjelokupnom procesu te poručio: ''Ovo je veliki uspjeh.''
U kontekstu granice s BiH opetovao da da je politički odabir Hrvatske i Vlade kojoj je na čelu da nikada neće graditi zidove, barijere, ograde, a kamoli bodljikavu žicu.
"Dapače, želimo da se tijesnom i otvorenom policijskom suradnjom, koja već sada postoji, učine maksimalni napori na sprječavanju nezakonitih migracija, Ne želimo da Hrvatsku i BiH dijeli bilo kakva ograda i to je politička poruka iza koje stojimo i stajat ćemo i u budućnosti", rekao je.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova (MUP) Davor Božinović podsjetio je kako je tekao cijeli proces priprema te istaknuo: ''Hrvatska policija sada dobiva još jedan važan zadatak, uz sve ostale zadaće tu je sada i čuvanje vanjske granice Europske unije.''
''Dokazali smo da to znamo raditi i činit ćemo to i ubuduće'', poručio je Božinović i dodao da će 1. siječnja biti ukinuta 73 kopnena granična prijelaza te 12 graničnih prijelaza na moru.
Danom ulaska ukida se provedba granične kontrole na granicama s Mađarskom i Slovenijom, no to ne znači da će se time otvoriti prostor za nezakonite migracije i prekogranični kriminalitet, istaknuo je Božinović.
"Upravo suprotno. Na to području uz unutarnju granicu, ali i na čitavom državnom području Hrvatske provodit će se kompenzacijske mjere što u praksi znači da će sve policijske snage djelovati još aktivnije po dubini teritorija, još tješnje se povezivati s policijama susjednih zemalja šengenskog prostora, ali i trećih zemalja i još intenzivnije razmjenjivati sigurnosno bitne informacije", poručio je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Predsjednik Vlade predsjedavao je prije toga i 19., ujedno i posljednjom, sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj te je otkrio detalje dočeka eura i Schengena.
''Vijesti koje dolaze s Kosova nisu nešto što možemo zanemariti''
U izjavi za medije nakon sastanka Međuresorne skupine Božinović je istaknuo da Hrvatska bila sama u procesu ulaska u Schengen, ali je jedina uspjela i ima razloga osjećati zadovoljstvo pogotovo zbog hrvatskih građana, gospodarstva i gostiju: ''Mislim da će se pravi benefiti početi osjećati od 1. siječnja kad ljudi budu prelazili granicu i vidjeli da imaju nešto novo u životima''.
Upitan što će ulazak u Schengen značiti za ribare u Savudriji i što je s kaznama koje je im je ispisala Slovenija, kazao je da ribarska politika ima svoja pravila te će diplomacije Hrvatske i Slovenije riješiti sva otvorena pitanja između dvije zemlje.
Što se tiče Kosova, kazao je da se prati situacija: ''Vijesti koje dolaze do nas nisu nešto što možemo zanemariti i reći da nismo zabrinuti. Ono što je bitno, što je europski jest to da se sva otvorena pitanja moraju rješavati za stolom kroz dijalog''.
U taj dijalog će se, najavio je, jače uključiti europska diplomacija, a ponukan novinarskim pitanjem osvrnuo se i na Čečene koji su zatražili azil u Hrvatskoj: ''S obzirom na to odakle molbe dolaze, bilo bi to jednostavnije riješiti kad se ne bi puštalo svakoga na svoj teritorij''.
''Prema informacijama koje mi imamo, radi se o osobama koje su u BiH ušle kao turisti koji imaju potvrde o plaćenom smještaju, a nakon toga se pretvaraju u osobe koje žele doći u EU i podnose zahtjev za međunarodnom zaštitom. Formalno naravno da se tu radi o zlouporabi i procedura za međunarodnu zaštitu i prava na azil. Činjenica je da kad bi se sve naše susjedne države držale viznog režima EU-a mi ne bismo imali povećanje migracija i pritisak na granicama. Možda bismo imali čak i manje ilegalnih pokušaja ulaska na teritorij Hrvatske, a sutra i Schengena, nego što smo imali'', kazao je Božinović.
Imao je i poruku za hrvatske susjede: ''Uskladite se s viznim režimom EU-a... One države koje žele postati članice EU-a moraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s onom EU-a, a u tom kontekstu i svoje vizne režime''.
