Što će u praksi značiti ulazak Hrvatske u Schengen? Šef uprave za granicu prisjetio se anegdote od prije 20 godina: "Tek sad vidim koliko smo bili u krivu"

Galerija 1 1 1 1

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?

Što će u praksi značiti ulazak Hrvatske u Schengen, u razgovoru za Dnevnik Nove TV objasnio je načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno. S njim je razgovarala Barbara Štrbac.

Kazao je da današnja odluka za njega znači izuzetan osjećaj. Ne samo za njega nego i za čitavu generaciju.

"Oko 2000. godine, kad smo proveli prvi međunarodni projekt Procjena stanja u hrvatskoj policiji kao pripreme za budući ulazak u EU, u jednom intervjuu rekao sam: 'Mi smo već sada spremni za Schengen.' Moja je mama to izrezala. Tek sad vidim koliko smo bili u krivu. Od 2016., kada su evaluacije počele, dobili smo, iako smo mi mislili da smo jako dobri, 281 primjedbu na naš rad i potrošili više od 220 milijuna eura", ispričao je anegdotu.

Kazao je da se policija godinama priprema za provođenje današnje odluke u djelo.

"Micanjem unutarnjih granica primjenjuju se tzv. kompenzacijske mjere koje nadomještaju kontrole na granicama. Mislimo da će sustav koji smo zamislili i kreirali značiti puno bolju mobilnost jer će policajci koji su stajali na prijelazima ići u mobilne ophodnje i pokrivat će više teritorija. Krijumčari i nezakonite migracije vrlo rijetko idu preko graničnih prijelaza", pojasnio je.

Pročitajte i ovo Rumunjska i Bugarska u čekaonici Ivana Petrović donosi detalje burnog sastanka u Bruxellesu: "Njemačka ministrica lupala je šakom o stol"

Pročitajte i ovo NOVI KORAK ZA HRVATSKU Zeleno svjetlo za Schengen: Hoće li od 1. siječnja nestati baš sve granične kontrole?

Ne misli da će biti veći pritisak sad kad je Hrvatska dio Schengena.

"To direktno nije povezano. Mi smo povezani s puno drugih čimbenika koji našu rutu opterećuju. Ove godine porast je od 170 posto, 40 i nešto tisuća nezakonitih prelazaka u 11 mjeseci. Oni su generirani dijelom i zbog neviznog režima u Srbiji i BiH. Dobili smo neke državljane koje nikad prije nismo imali, u ogromnim brojevima, Burundi, Tunis, Indija", nabrojio je.

Rekao je da u Hrvatskoj ima i ruskih tražitelja azila, ali da oni ne ulaze ilegalno u zemlju. Osvrnuo se i na primjedbe na postupanja hrvatske policije prema migrantima.

O postupanju s migrantima

"To je linija između zaštite granice i onoga što neke nevladine organizacije i neki koji podržavaju prolazak migranata dalje u europske zemlje misle, da se radi o tzv. pushbacku. No zaštita granice je propisana. Štititi granicu naša je prva dužnost, no sav postupak kasnije prema migrantima mora biti definiran, točno reguliran i mi smo to napravili. Mi smo jedina država članica koja ima tzv. neovisni mehanizam nadzora državne granice. To je jako dobro funkcioniralo, na sve te prijave neovisni ljudi izlaze i gledaju je li to utemeljeno ili nije", kazao je.

Od 1. siječnja smo u Schengenu, ali ne i kada je riječ o zračnom prostoru. Datum za to je 26. ožujka.

"Tada će ukinuti granične kontrole na letovima unutar Schengena. To je zato što je potrebna priprema infrastrukture. Znalo se, ali unaprijed su rezervirani slotovi za letove koji idu npr. iz Frankfurta prema Hrvatskoj. Oni su uglavnom na tim extra Schengen terminalima na kojima se obavlja granična kontrola. Sad se sav taj promet mora preseliti na domaće terminale. Ne ovisi to o hrvatskoj infrastrukturi zračnih luka, već o polaznim letovima", zaključio je. 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.