Imenovanje novog ministra branitelja bio je povod ekipi Provjerenog da posjeti Savsku 66 i prisjeti se svega što se događalo posljednjih gotovo 500 dana.


U iščekivanju imenovanja novog ministra branitelja otišli smo u Savsku 66. Šator koji je tamo podignut mjesto je koje je dominiralo javnim prostorom, bez obzira o kojoj se temi radilo.

Unatoč tome što prosvjednici od početka nisu imali dopuštenje za javno okupljanje, Savska 66 postala je i formalna adresa šatora na koju su poštari donosili poštu.

Zahtijevali su smjenu ministra, Vlade, bilo je polijevanja benzinom, razbijanja prozora na ministarstvu..u jednom se trenutku počelo pričati i o mogućem državnom udaru.  A zatim je sve utihnulo. Kronologiju tih 492 dana donosi Danka Derifaj.

Kako je sve počelo

Prvi čovjek u Zagrebu priveden je u USKOK. Medijska svjetla uperena su u spektakularno uhićenje, no sljedećeg jutra na jednoj od glavnih gradskih prometnica počet će opsada koja će definiciji riječi 'šator' dati sasvim novo značenje.

20.listopad 2014., bio je 1. dan braniteljskog prosvjeda

'Hrvatski branitelji su donijeli odluku da neće dozvolit da se više gazi po grobovima naših poginulih prijatelja da se uništavaju njihove obitelji, a posebice populacija stradalnika Domovinskog rata', poručio je tada hrvatski ratni vojni invalid Đuro Glogoški.

Već drugi dan prosvjeda netrpeljivost je eskalirala. Za svoje nezadovoljstvo branitelji su prozvali tadašnjeg ministra Freda Matića i njegovo dvoje pomoćnika, Vesnu Nađ i Bojana Glavaševića.

'To je dio mirnog prosvjeda o kojem oni govore, naguravanje i udaranje. To nisu sve hrvatski branitelji, to je jedna skupina hrvatskih branitelja koja uspijeva manipulirati jednom skupinom hrvatskim braniteljima', govorio je Fred Matić, tada ministar branitelja.

'To nije istina, istina je sljedeća, gospodin Bojan Glavašević, takozvani pomoćnik ministra branitelja je ovdje provocirao, hodajući lijevo desno', odgovarao je jedan od organizatora prosvjeda, Mirko Ljubičić Šveps.

Nekoliko dana nakon početka nema ga među prosvjednicima

Njega je, netom prije ovih događanja, Milan Bandić postavio na mjesto pomoćnika Uprave zagrebačkog Holdinga. Dva dana prije početka prosvjeda smijenjen je s mjesta predsjednika zagrebačke HVIDRA-e. Pristup udruzi zapriječili su mu Klemmovi zaštitari. Zanimljivo, upravo je Josip Klemm druga istaknuta figura prosvjeda iz Savske. Nakon prvih nekoliko dana Švepsa više nema među prosvjednicima. Naš pokušaj da kontaktiramo s njim nije urodio plodom.

'Ja od davnih dana kažem da se udruge trebaju baviti nečim pametnim, da ne razmišljamo više o Domovinskom ratu, '91., '95., jer to vraća svakog branitelja u poziciju, ne znam, danas imate hrvatske branitelje koji sakupljaju boce, moraju prositi za život, imate ih prevarenih od raznih organizacija gdje su pomagali, radili', rekao nam je Dražen Pilić, hrvatski ratni vojni invalid.

I zato je Dražen u šatoru proveo devet mjeseci. 24 sata dnevno, kaže, zato što je vjerovao da može nešto promijeniti na bolje. Takvih je kaže bilo puno i ta ideja im je bila ispred vlastitog zdravlja. Treći dan prosvjeda dogodila se tragedija. Preminula je veteranka Nevenka Topalušić.

'Mi odavde možemo otići samo sa hitnom ili sa kolima posmrtne pripomoći', poručio je nakon tragedije Ilija Vučemilović Šimunović, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi.

Natezanje tko će kome doći na razgovor

Započelo je natezanje tko će kome doći na razgovor. Premijer u šator nije dolazio, a oni nisu odlazili k njemu. Jedino što su stalno ponavljali bio je zahtjev za smjenom ministra. Zoran Milanović o tome nije želio niti čuti.

'Ministar branitelja Predrag Matić, vukovarska legenda, logoraš, ali ministar prije svega u Vladi je sjajan čovjek za taj posao, to nije posao koji se samo odrađuje, to je nešto što radite sa srcem', poručivao je Zoran Milanović.

Mišljenje onih koji su kampirali u Savskoj bilo je daleko od tog uvjerenja.

'Ja ću svejedno doći i proći kroz glavni ulaz jer mene plaćaju porezni obveznici i ja želim pošteno zaraditi svoju plaću', govorio je Matić za kojim su vikali i zviždali kad je dolazio na posao.

'Ako ovakav ministar sa ovakvim ratnim putem, i ako ovakvi pomoćnici koji su ovih dana fizički napadani, ako oni nisu dovoljno dobri i nemaju dovoljno povjerenja da rade taj posao, onda ja stvarno ne znam tko bi to mogao raditi bolje u Hrvatskoj', branio je Milanović svog ministra.

'Neka dođu ovdje, neka razgovaraju s ovim ljudima puni respekta, neka razgovaraju s ovim ljudima, neka ih pogledaju u oči', pozivao je vladajuće Tomislav Karamarko, danas potpredsjednik Vlade, tada čelnik oporbe.

'Ulica ne može smjenivati ministre'

Zoran Milanović ponavljao je da ulica ne može smjenjivati ministre, a da će s braniteljima rado razgovarati ukoliko artikuliraju svoje zahtjeve. Spremnost na dijalog pokazao je i predsjednik Sabora. Zahtjevi branitelja su i dalje smjena Matića, te Zakon o braniteljima koji će ući u Ustav.

'Rješenje problema ne treba tražiti izvan demokratskih institucija ove države, uvjeren sam da ćemo biti produktivni', rekao je nakon sastanka Josip Leko, bivši predsjednik Hrvatskog sabora.

'Mi ćemo vas sada napustiti, a predlažem vama predstavnicima institucija da donesete odluke o našim zaključcima, o vašim odlukama ovisit ce naši daljnji postupci', rekao je Đuro Glogoški.

'Društvo sasvim sigurno ne može biti zadovoljno ako im branitelji nisu zadovoljni, dajte da tražimo rješenje', poručio je Leko.

'Ja vas molim da nas izvijestite na Savska 66 kada institucije ove države budu donijele odluke o smjenama koje smo tražili, tek nakon toga možemo sjesti dalje i razgovarati. Hvala', bio je odgovor Đure Glogoškog.

Što im je posebno zasmetalo

U tom trenutku branitelji su imali pravo na braniteljsku mirovinu, pravo na prednost pri zapošljavanju, pravo na osobnu invalidninu, pravo na jednokratnu pomoć, privilegiran status za djecu pri školovanju, pravo na dodjelu stana ili stambenog kredita, pravo na financijsku pomoć kod granje prve nekretnine, te osobni automobil u slučaju 100%-tnog invaliditeta.

'Žao mi je, pozvao sam ljude da idu svojim obiteljima, obiteljima prije nego kućama, da ne izlažu svoje pravo, da im nijedno pravo nije oduzeto i da im neće biti uzeto, i kod toga stojim. A ako smo negdje pogriješili konkretno kažem da mi se to kaže, možda možemo to popraviti ako smo pogriješili, ali nisam do sad ni to čuo', govorio je Milanović.

Uslijed štednje, braniteljima koji imaju mirovine iznad pet tisuća kuna jest skinuto deset posto, opskrbnina zamijenjena minimalnom naknadom, ukinuto pravo djece prvoupisa na fakultet, a na uvoz automobila sada moraju platiti PDV. Ipak, ono što ih je posebno zasmetalo jest razdvajanje mirovina.

'Mi čitamo ono što piše u Zakonu o mirovinskom osiguranju, a tamo piše da će se mirovine hrvatskih branitelja usklađivati na prijedlog ministra rada i ministra financija sukladno mogućnostima državnog proračuna. Kako se mirovine mogu mijenjati na gore, tako se mogu mijenjati i na dolje ako ne bude sredstava u državnom proračunu', navodio je Glogoški.

'Cijelo vrijeme evo i sada tvrdimo da se neće ništa dešavati, dakle da samo želimo prvo pokazati da u mirovinama koje se isplaćuju po posebnim zakonima ima i dio radnog staža, i da s druge strane samo financiranje tih mirovina se vrlo jasno pokazuje koliko se financira iz proračuna, a koliko se mora financirati iz doprinosa iz naših plaća', objašnjavao je Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava.

Takvo objašnjenje branitelje nije zadovoljilo. Tražili su zaštitu braniteljskih prava koja bi bila obuhvaćena u jednom ustavnom zakonu.

'Mislim da nitko od nas ne želi krvavi Božić'

U međuvremenu na saborskom Odboru za veterane pale su teške riječi.

'Gospodo imali smo krvavi Uskrs, ne dao Bog, mislim da nitko od nas ne želi krvavi Božić', govorio je Ilija Vučemilović Šimunović.

'Dobro se zna tko nam je pripremio krvavi Uskrs, nije vrag kolega Vučemiloviću da bi vi htjeli biti zapamćeni po krvavom Božiću', odgovorio mu je Zdravko Ronko iz saborskog Odbora za veterane.

Između 1990. i 2013., 2 614 branitelja je počinilo suicid. Branitelji iz Savske odlučili su im odati počast, prolazeći kroz grad u crnim majicama s velikim bijelim križem prsima.

'Kad budemo išli, mi ćemo ići, ali netko će morati otići tada. Nešto se mora promijeniti,a ako nitko drugi promijenit će hrvatski branitelji uz hrvatski narod', govorio je Đuro Glogoški.

Usprkos tome što prosvjed od početka nije posjedovao dozvolu za javno okupljanje, Savska 66 postala je i formalna adresa šatora na koju su poštari donosili poštu, a ekipa iz šatora dominirala je javnim prostorom bez obzira o kojoj temi se radilo. Stav ako "niste s nama, ne volite Hrvatsku" počeo je kod građana izazivati negodovanje.

Spriječen sukob između dvije Hrvatske

Zakon ulice poništava demokratska načela, poručivala je građanska povorka prosvjedujući protiv tzv.šatoraša. S druge strane, druga skupina hrvatskih građana, zbijala je redove. Bliski susret spriječila je policija, pa je sukob između dvije Hrvatske spriječen.

Smrt veteranke, polijevanje benzinom, razbijanje prozora na zgradi ministarstva, križarski pohod, dernek na jednoj od najvećih gradskih prometnica, mnogima su poslužili kao prilika za naslikavanje. Vrsta dočeka ovisila je o njihovim političkim stavovima..

'Dolazili su i svašta su nam obećavali, bit će ovo, bit će ono, vjerujte kada dođu na vlast, ništa od toga. Vjerujte ništa od toga, koliko sam imao prilike čuti Đuro Glogoški se htio dogovarati sa MOST-om s ovima s onima, pa mu je čak bilo obećano da će biti na listi HDZ-a pa su ga maknuli', priča nam Dražen Pilić.

Drama na Markovom trgu

222. dana prosvjeda šatoraši su se uputili na Markov trg priključiti se prosvjedima za Imunološki zavod, te zahtijevati razgovor s Milanovićem. Dramatičan razvoj događaj dovest će do nečega što bi slučajnom prolazniku moglo djelovati kao državni puč.

'Pozivamo vas da otkažete poslušnost onima koji su vam dali zapovijed', govorio je Glogoški.

Drama se nastavila i drugi dan, tijekom kojeg su branitelji ipak pristali izaći iz Markove crkve u kojoj su proveli noć. Matić je zamolio Karamarka i HDZ da zaustave prosvjed prije nego itko strada.

'To su nevjerojatne stvari koje oni uporno ponavljaju, za sve što oni ne znaju napraviti, za sve što krivo naprave, u ovom slučaju ne znaju komunicirati s braniteljima. Optuživati HDZ, to je presmiješno. Taj čovjek je stvarno neozbiljan i bilo bi dobro da posluša branitelje i da ode', rekao je šef HDZ-a.

Tako je Karamarko ukorio tadašnju vlast, dajući potpuni legitimitet nasilnom pokušaju skidanja s vlasti onih koji nam se ne sviđaju. Zanimljivo, jučer je njegova Vlada zabranila novinarima čak i postavljanje pitanja ministrima na ulazu u Vladu. Prostor slobode počinje se ograničavati, a sloboda govora relativizirati.

'Zamislite da branitelj pravoslavne vjere izađe iz te crkve i da ga netko počne tući. To je govor mržnje. Mlade ljude se tjera da mrze sve što nije njihovo. To je ono što je kod nas tragikomedija', smatra Dražen Pilić.

Poruka Matiću: 'Neka ode u svoju Srbiju'

Prije neki dan, 492. dan prosvjeda posjetili smo šator u Savskoj. Posljednji kandidat za mjesto ministra otišao je zbog krivotvorenja mjesta prebivališta, a novi kandidat Milijan Brkić prepisivanje stručnog rada ne vidi spornim.

Jednog od branitelja u šatoru zamolili smo da izdvoji jednu stvar koju najviše zamjera bivšem ministru Fredu Matiću.

'Što mu zamjeran, što mu ne zamjeram? Prodana duša, izdajica. Ne znam koliko novaca je pokrao. Ljude je stavio na socijalu, na 800 kuna. Mogli su mi dat i 500, ali me ne poniziti. Poniženje, što nas je ponizio. Čovjek je sratmota za hrvatsku državu i bilo bi lijepo ako već neće u zatvor da bar ode u svoju Srbiju', odgovorio je Silvio Hovanicki Delubic. Na našu tvrdnju da bivši ministar nije iz Srbije odgovorio je da se ponašao kao da je.

Njegova fotelja danas je još uvijek pusta.