Je li istarski poluotok poharao tornado, koji je srećom prošao samo kroz šumu i što treba učiniti u slučaju takve ekstremne vremenske pojave, za Dnevnik.hr objasnila je Tanja Renko, meteorologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).


U središnjoj Istri u nedjelju se oko 18:30 sati razvio tornado, ustvrdili su portali Istramet i Meteoadriatic, a njihova je objava izazvala dosta pažnje na društvenim mrežama na kojima ti meteorolozi amateri objavljuju foto i video materijale različitih vremenskih (ne)prilika.

Pijavica u Istri Središnjom Istrom prohujalo nevrijeme, stvorio se zračni vrtlog: ''Ljudi! Evo ga! Tornado!''. Stiglo i objašnjenje što se dogodilo

Da je superćelijakoja se razvila na moru zapadne Istre te se potom premjestila kopnenim dijelom od Poreča prema Pazinu i u središnjoj Istri iznjedrila tornado F1, koji je prošao šumom, prvi je ustvrdio Petar Radovan s Istrameta, koji je i videom zabilježio dojmljivu pojavu.

''Tornado je prema ESWD klasificiran inicijalno kao F0, no prema dostupnim foto i video materijalima čini se da je bio F1 (ili čak možda F2) pa očekujemo da će se naknadno klasifikacija promijeniti'', naveo je Ivan Toman s Meteoadriatica. 

Nevrijeme ostavilo niz šteta

Srušena brojna stabla, nerijetko i hrastovi stari stotinjak godina, savijeni stup HEP-a, samo su neke od posljedica tornada o kojemu piše Istramet, a Radovan je za Dnevnik.hr kazao da je on još uvijek u šumi na terenu.

Ravnateljstvo civilne zaštite obavijestilo je da je nevrijeme praćeno vjetrom oko 18:30 sati zahvatilo dio središnje Istre prema zapadu (Grdo Selo, Trviž, Škropeti, Fabci, Gambetići, Vežnaveri). Zaprimljeno je desetak dojava građana o srušenim stablima i granama na prometnicama, jedna dojava o padu stabla na krov obiteljske kuće u Vežnaverima te dojave o padu nekoliko stabala na osobne automobile u Trvižu. O navedenim događajima obaviješteni su vatrogasci, policija i djelatnici Istarskih cesta koji su sanirali posljedice nevremena.

Snažno nevrijeme Snažno nevrijeme pogodilo dijelove Hrvatske: ''Mislila sam da je početak uragana''

Pojava pijavica na Jadranu nije neuobičajena pojava, moguće i ubuduće 

''Prema meni trenutno dostupnim podacima tornado je zaobišao naše glavne meteorološke postaje te nam na taj način događaj nije potvrđen. No, mnoge snimke i fotografije s mjesta događaja potvrđuju da je područje središnje Istre zahvatio tornado'',  za Dnevnik.hr kazala je u ponedjeljak Tanja Renko, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).  

Objasnila je da pojava tornada odnosno pijavica na Jadranu nije neuobičajena pojava, bilo ih je često u prošlosti i svakako ih valja očekivati i u budućnosti.


Kako nastaje tornado?

Glavni uvjeti za nastanak tornada su topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere te specifični dinamički uvjeti (promjena jačine i smjera vjetra po visini) koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka (superćelije).

Po nastanku dijeli se ih na mezociklonalne i nemezociklonalne, a po jačini se svrstavaju prema Fujitinoj klasifikaciji - od najslabijih F0 do najrazornijih F5.

Tornada su najbrojnija i najžešća u Velikim ravnicama SAD-a, no javljaju se i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi u kojoj su prema podacima ESSL-a u razdoblju od 2010. do 2020. uočena 3.827 tornada, najviše njih na području od Francuske, preko Njemačke, Poljske te prema Rusiji, a bliže Hrvatskoj u dolini rijeke Po. Najjači F4 i F5 su iznimno rijetki - u 10 godina bila su samo dva.

Pijavica kod Bibinja zakrenula trajekt

U Hrvatskoj su tornada uočena i zabilježena, dakle i moguća, a javljaju se uglavnom duž obale i najčešće su slabijeg intenziteta (F0 i F1) te su nemezociklonalnog podrijetla. Nekoliko desetaka tornada uočeno je i u ravnicama sjevernih predjela - do jačine F2.

Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, o kojem je pisao Andrija Mohorovičić, a koliko i pijavice mogu biti snažne potvrđuje slučaj kod Bibinja kada je 1994. godine pijavica zakrenula trajekt. Zanimljivo je dodati da je, osim pijavica na Jadranu, tornado ove godine bio i u Posavini, primjerice kod Savskog Boka, u Brodsko - Posavskoj županiji, no s obzirom na to da nisu prouzročili materijalnu štetu ili gubitak ljudskih života, u medijima su prošli uglavnom nezamijećeno, napominju iz DHMZ-a.

Dodaju i da se broj opažanja povećao u zadnjih nekoliko godina čemu je najvjerojatniji razlog napredak tehnologije i medijska dostupnost informacija.

Što treba učiniti kod pojave tornada?

Kako bi se umanjila ili izbjegla šteta kada je riječ o opasnim vremenskim pojavama, time i grmljavinskim nevremenima pa i tornadima valja pratiti, vremenske prognoze i posebno upozorenja na opasne vremenske pojave koja se redovito osvježajaju i objavljuju na mrežnim stranicama DHMZ-a. Također treba pratiti savjete i uputstva službi poput civilne zaštite odnosno Ravnateljstva civilne zaštite koje brinu o sigurnosti građana.

U takvim situacijama treba prilagoditi sve aktivnosti, posebno na otvorenom, istaknula je Renko i naglasila: ''Kod pojave tornada potrebno je skloniti se na način da se pronađe neko mjesto koje je udaljeno od prozora i među čvrstim zidovima, npr. unutrašnje sobe unutar kuće ili podrumske prostorije, kako bi se zaštitili od krhotina koje lete zrakom''.