Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman održao je izvanrednu konferenciju za medije na Zrinjevcu, povodom najave predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa o uvođenju carina europskim zemljama koje su slanjem vojnika poduprli danski suverenitet nad Grenlandom.
Ova Trumpova najava izazvala je mnoštvo reakcije - od onih europskih lidera koji prijete recipročnim odgovorom, pa sve do ruskih koje se svode na likovanje nad neslogom Zapada.
Sada se sa svojim promišljanjima o ovoj napetoj geopolitičkoj situaciji, hrvatskoj javnosti obratio i njezin ministar vanjskih poslova Grlić Radman.
"Stajalište vlade ste vidjeli danas o Grenlandu. Saveznici unutar NATO-a moraju se međusobno poštivati, baš kao i suverenitet Danske i naroda Grenlanda. Nametanje tarifa, odnosno carina na neke zemlje članice EU ne bi trebale doprinositi eskalaciji, odnosono... Upravo bi trebalo izbjegavati narušavanje uravnoteženosti između Europe i SAD-a. Govorimo o trgovinskom odnosu.
SAD i EU su strukturno vezane, naslonjene jedna na drugu ne samo trgovinski, nego i sigurnosno. Sigurnosni aspekt ovisi o snazi transatlantske veze. Tako da mislimo da je ovo najavljeno nametanje tarifa na nekoliko zemalja članica... Mislim da je u pitanju osam. Treba sigurno razmatrati. Mislim da je dijalog najvažniji u ovom trenutku, razboritost u postupanju i mi isto tako pozivamo na deeskalaciju.
Kao što sam rekao pitanje Grenlanda, pitanje suverenosti... Znate da smo mi neki dan obilježili dan međunarodnog priznanja Hrvatske. To je nama izuzetno važno bilo prije 34 godine. Bili smo sretni kada nas je međunarodna zajednica priznala. Hrvatska zna jako dobro što znači međunarodno priznanje. I osobito kasnija mirna reintegracija okupiranih teritorija u ustavno-pravni poredak RH. To je ono što je sada aktualno", kazao je Radman.
Grlić Radman nije za bazuku
Novinari su pitali Radmana što se može očekivati idučih sati, idućih dana, kakvi se sve razgovori vode u vrhu Europske unije vezano za Trumpove najave carina.
"Moramo pokazati solidarnost. Treba vidjeti kako ćemo reagirati. Moramo voditi računa da je to samo najava, što podrazumjeva da treba razgovarati. Uspostaviti komunikaciju kvalitetnu. I tražiti zajedničko rješenje. Transatlantska veza ovisi o jedinstvu EU i SAD, a Hrvatska kao članica i EU i NATO-a - mi želimo podržati svaki smjer, ali koji ima iskoordinirani karakter.
Danas su gore stalni predstavnici i veleposlanici, razmatra se kako ćemo, što će uslijediti. Ali mislim da treba otvoriti dijalog, da treba razgovarati. Sigurnost Europe i SAD-a temelji se na zajedničkim vrijednostima, na onome što nas je održalo sve ove godine. Čitav savez, a i Hrvatska koja je najprije ušla u NATO 2009., a u EU 2013. godine", odgovorio je ministar.
Ministar je zatim upitan o najavljenoj europskoj trgovinskoj bazuki kao mogućem odgovoru na američke carine, na što se nasmijao.
"A, to je ovaj instrument protiv prisile koji je zapravo stupio na snagu na kraju 2023. godine. To je zapravo jedan mehanizam kojim EU želi zaštiti jedinstveno tržište, odnosno europske interese. Mislim da tu prije svega treba razgovarati, vidjeti zbog čega je najavljeno... Te tarife! U svakom slučaju, one ne mogu, ne smatramo da one mogu biti nešto što može voditi prema boljim odnosima. Čini mi se da treba izbjegavati sve akcije mogu narušiti taj jedan uravnoteženi trgovinski odnos koji postoji između EU i SAD-a", smatra ministar Grlić Radman.
Mali i veliki
Ministru je došlo pitanje hoće li Hrvatska u svojem odgovoru Trumpu ići putem velikih članica EU ili će voditi neku svoju suverenističku politiku.
"Hrvatska je članica EU I NATO-a i uvijek će podržavati iskoordinirani zajednički stav oba saveza. A mislim da je i SAD-u u interesu imati dobre odnose s ostalim članicama EU i NATO-a", kaže Grlić Radman.
Na pitanje je li razgovarao s predsjednikom Zoranom Milanovićem o ovoj temi rekao je da ne, ali na komentar novinara da su im s obzirom na Milanovićevo jučerašnje priopćenje stavovi poprilično uravnoteženi, što je rijetko viđena promjena, ministar se samo hladno pozvao na 110. članak ustava po kojem hrvatska Vlada vodi vanjsku politiku.
Za kraj izvanredne konferencije najavio je da će ministri vanjskih poslova EU imati sutra izgledno virtualni sastanak na ovu temu, tako da ministar neće putovati za Bruxelles.
