Nova istraživanja ukazuju da ljudi tiho nakupljaju ugljični dioksid u tijelu, a kemija krvi pokazuje suptilne, ali stalne promjene koje prate povećanje ugljičnog sioksida (CO2) u atmosferi. Djeca i adolescenti posebno su ranjivi, jer njihova razvijajuća tijela doživljavaju najdulje izlaganje.
Australski znanstvenici analizirali su više od dvadeset godina podataka o populaciji SAD-a. Njihova analiza, objavljena u časopisu Air Quality, Atmosphere and Health, pokazuje stalni porast serumskog bikarbonata, ključnog pokazatelja razine ugljičnog dioksida u tijelu, te da taj porast prati rast atmosferskog CO2.
Atmosferski i CO2 u krvi rastu korak u korak
Koristeći podatke iz Američkog nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani (engl. U.S. National Health and Nutrition Examination Survey ili skraćeno NHANES), autori istraživanja su analizirali krvne rezultate otprilike 7000 sudionika svake dvije godine između 1999. i 2020. godine. Prosječne razine serumskog bikarbonata porasle su za približno sedam posto, dok su razine kalcija i fosfora pale u istom razdoblju. Atmosferski CO2 porastao je pritom s 369 dijelova na milijun (ppm) 2000. godine, na više od 420 ppm danas.
"Ono što vidimo je postupna promjena kemije krvi koja prati porast ugljičnog dioksida u atmosferi, koji pak pokreće klimatske promjene", rekao je za portal Scimex Alexander Larcombe s Instituta za istraživanje djece Australije i austraskog Sveučilište Curtin te glavni autor navedenog istraživanja. Napomenuo je da bikarbonat igra ključnu ulogu u održavanju kiselinsko-bazne ravnoteže krvi, kompenzirajući povećane razine CO2, no to nije sve.
Imamo 50 godina za djelovati?
"Ako trenutni trendovi budu nastavljeni, modeliranje pokazuje da bi prosječne razine bikarbonata mogle dosegnuti gornju granicu današnjeg prihvatljivog zdravog raspona unutar 50 godina. Razine kalcija i fosfora također bi mogle dosegnuti donji kraj svojih zdravih raspona kasnije ovog stoljeća", upozorio je Larcombe.
Dr Phil Bierwirth, koautor navedene studije i umirovljeni geoklimatolog, povezan s Australskim nacionalnim sveučilištem (ANU), dodao je da je te populacijske trendove teško ignorirati i da mogu ukazivati na to da su ljudske granice prilagodbe već premašene. "Čini se da smo prilagođeni rasponu CO2 u zraku koji je možda sada premašen", rekao je.
Pitanje dugoročnog zdravlja ljudi
Autori naglašavaju da se rastući CO2 ne smije promatrati samo kao ekološki problem, već i kao dugoročno pitanje javnog zdravlja.
"To sugerira da bi na populacijskoj razini mogli nastajati postupni fiziološki pomaci i to je nešto što bismo trebali pratiti kao dio buduće politike klimatskih promjena“, napominje Larcombe.
Praćenje biomarkera populacije zajedno s promjenama atmosferskog CO2 može poslužiti za bolje planiranje budućih javnozdravstvenih i klimatskih mjera, dok smanjenje emisija CO2 i dalje ostaje ključno, kako za klimu, tako sada čini se i za samo zdravlje ljudi.
-
Sisački monstrumSutkinja na suđenju Srđanu Mlađanu donijela neočekivanu odluku
-
Rat na Bliskom istokuIran ispalio raketu prema članici NATO-a! Zapovjedništvo SAD-a objavilo snimku torpediranja i pohvalilo se: "Potopili smo više od 20 brodova!"
-
dramatična operacijaVojni dron presreo slovenski zrakoplov
