Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su 28. veljače opsežne napade usmjerene na iransku raketnu infrastrukturu, vojne baze i samo vodstvo u glavnom gradu Teheranu, ali i diljem zemlje. Već u prvom valu tih udara ubijen je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, koji je upravljao zemljom još od 1989. godine.
Izraelska vojska potvrdila je da su ubijeni i deseci drugih visokih dužnosnika moćne Islamske revolucionarne garde. Od samog početka udara, SAD i Izrael nastavljaju s ciljanjem ključnih lokacija, a Izrael tvrdi da je pogođen i tajni nuklearni kompleks, unatoč tome što Iran već godinama ponavlja kako je njihov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode.
Broj poginulih u Iranu od početka američko-izraelskih napada dosegnuo je 787, prema podacima iranskog Crvenog polumjeseca, dok organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu izvještava o čak 1.097 poginulih civila, među kojima je 181 dijete. Iran je dodatno optužio SAD i Izrael za napad na školu za djevojčice u blizini baze Revolucionarne garde na jugu zemlje, navodeći da je ubijeno više od 160 ljudi. Sjedinjene Države su poručile da istražuju ta izvješća, dok je Izrael odgovorio kako "nije upoznat" s bilo kakvim vojnim operacijama na tom području. U strahu od nestašice hrane i duljine rata, građani Irana suočeni su s gotovo potpunim prekidom internetskih veza i zatvorenim zračnim prostorom, piše BBC.
Iranska odmazda širi se na saveznike i civilne mete
Službeni Teheran opisao je američke i izraelske udare kao "neizazvane, ilegalne i nelegitimne" te je u znak odmazde izveo široke raketne napade i napade bespilotnim letjelicama. Revolucionarna garda priopćila je da je ciljala izraelske vladine i vojne lokacije u Tel Avivu i drugim područjima. Udari su zabilježeni i u zemljama koje udomljuju američke vojne baze, poput Katara, Bahreina, Jordana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta, kao i u državama saveznicama, Omanu i Saudijskoj Arabiji.
Dronovi su pogodili američko veleposlanstvo u Rijadu, ali i parkiralište neposredno uz američki konzulat u Dubaiju. Iran je optužen da je napade proširio na brodarstvo i civilne lokacije, uključujući hotele u Dubaiju, a pogođena je i britanska vojna baza na Cipru, za što je ciparski predsjednik izravno okrivio Iran. SAD i arapski saveznici u zajedničkoj su izjavi osudili iranske akcije, ističući da je gađanje civila "bezobzirno i destabilizirajuće ponašanje". U borbama je do ponedjeljka poginulo šest američkih vojnika, a 18 ih je ozlijeđeno.
"Preventivni udari" i krah mirovnih pregovora
Kada je riječ o povodima za ovaj rat, izraelski ministar obrane Israel Katz opisao je napade kao "preventivni udar" za uklanjanje prijetnji, dok je američki državni tajnik Marco Rubio izjavio da je SAD znao za nadolazeću izraelsku akciju, pa su morali djelovati preventivno zbog očekivanih iranskih napada. Glasnogovornik izraelske vojske Effie Defrin otkrio je da su operaciji prethodili mjeseci strateške obmane koja je Iran uhvatila nespremnim, no neki američki zakonodavci traže od Trumpove administracije konkretne dokaze o iranskoj prijetnji prije početka rata.
Netrpeljivost traje desetljećima, a kulminirala je još u ratu u lipnju 2025. godine koji je trajao 12 dana, nakon kojeg su saveznici tvrdili da Iran obnavlja nuklearni program. Iako su nedavni pregovori između SAD-a i Irana pokazivali napredak, prekinuti su kada je predsjednik Trump izjavio da "nije sretan" načinom na koji se odvijaju, a samo nekoliko sati kasnije započeli su napadi.
Otvaranje libanonske fronte i kaos na tržištu nafte
Rat se proširio i na Libanon, gdje je militantna skupina Hezbolah ispalila rakete na Izrael kako bi osvetila smrt Hameneija, na što je Izrael odgovorio udarima na Bejrut i jug zemlje, najavivši napredovanje kopnenih trupa. Zbog te eskalacije više od 30 tisuća ljudi moralo je pobjeći iz svojih domova.
Istovremeno, rat razara globalnu ekonomiju. Zbog napada na brodove, Hormuški tjesnac efektivno je zatvoren, a napadnuta su i naftna postrojenja u Omanu te UAE-u. Obustavljena je proizvodnja katarskog ukapljenog plina i najveće saudijske rafinerije, što je dovelo do skoka cijena nafte od 15 posto u nekoliko dana. Predsjednik Trump obećao je da će američka mornarica štititi brodove "po vrlo razumnoj cijeni".
Tko preuzima Iran i koliko će rat trajati?
U Iranu se užurbano traži novi vođa, a zemljom privremeno upravlja prijelazno vijeće u kojem su predsjednik Pezeshkian te klerici Ejei i Arafi, dok 88 viših klerika u Skupštini stručnjaka mora izabrati trajnog nasljednika.
Govoreći o trajanju sukoba, Trump je najavio da se predviđa kako će akcija trajati "četiri do pet tjedana", uz mogućnost znatno duljeg ratovanja, dok Benjamin Netanyahu poručuje da će kampanja trajati koliko god bude potrebno. Posljedica svega je i najveći poremećaj globalnih putovanja od pandemije Covida-19, s potpuno obustavljenim komercijalnim letovima diljem regije.
