Stari problem ponovno je došao u fokus javnosti nakon što je premijer Andrej Plenković razriješio ministra obrane Marija Banožića nekoliko sati nakon izazivanja prometne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, a sam ministar je teško ozlijeđen. U praksi, navedena pravna praznina se rješava jednostranim aktom premijera koji nije u u skladu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, ističu u Gongu.
Dodaju i kako je člankom 110. stavkom 1. Ustava propisano je da članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade, što je ujedno i odredba na koju se premijer poziva u svojim rješenjima o razrješenju člana Vlade.
No, s druge strane, Zakon o Vladi u članku 7. razrađuje podnošenje ostavke člana Vlade, na način da, ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog člana Vlade, rješenje o razrješenju toga člana Vlade donosi predsjednik Vlade i o tome izvješćuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu, ističu u Gongu.
Pročitajte i ovo
Kao u distopiji
U očekivanju katastrofe: ''Imala sam loš osjećaj. Živim s potresima odmalena, ali ovo je nešto drugo. Vidjeli smo kako se zemlja miče"
''Međutim, ni Ustavom niti Zakonom o Vladi nije normirana situacija kada član Vlade nije podnio ostavku, a iz određenih razloga više ne uživa premijerovo povjerenje'', naglašavaju.
Dodaju i da su ovo pitanje pravni stručnjaci problematizirali su još 2017. kada je premijer Plenković smijenio Mostove ministre Orepića, Šprlju, Dobrovića i Kovačića, pozivajući se samo na članak 110. stavak 1. Ustava. Konsenzusa oko toga je li se radilo o ispravnoj proceduri nije bilo i razrješenja su ostala na snazi.
Pročitajte i ovo
Uoči obljetnice tragedije
Pupovac ne ide u Vukovar, potpredsjednica Vlade upozorila: "Trebali smo i htjeli biti u Koloni sjećanja, ali ne možemo"
''Pitanje izostanka procedure razrješenja člana Vlade koji sam nije podnio ostavku ostalo je bez adekvatnog rješenja. Ustav u članku 116. uređuje proceduru izglasavanja nepovjerenja članu Vlade u Saboru, no ni taj članak ne daje mogućnost premijeru da samostalnim aktom razriješi ministra koji nije podnio ostavku'' , ističu u Gongu. Zaključuju i kako je jedna od zadaća Ustavnog suda da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor.
''Stoga Gong poziva Ustavni sud da reagira na ovaj propust'', zaključuje se u priopćenju.