Glas Koncila: Vlast se ne brine za opstanak mljekarstva u Hrvatskoj

Katolički tjednik 'Glas Koncila' smatra da bi vlasti u Hrvatskoj trebale prepoznati važnost svoje uloge te, usprkos pritiscima krupnoga kapitala, poduzeti niz legalnih i legitimnih mjera primjerenih konkretnim hrvatskim potencijalima te stvoriti nove pravne i ekonomske okvire u kojima će se moći obnoviti proizvodnja i ostvariti veća zaposlenost.

Pročitajte i ovo Komentiraju prosvjed Glas Koncila: Za velike promjene potreban i veliki pritisak Miklenić kritizira 'Vlasti je dobro došlo svako događanje za odvraćanje pozornosti'

>> Neuspio sastanak u Ministarstvu, mljekari traže susret s predsjednikom i premijerom

U komentaru tjednika 'Državna vlast i gospodarstvo' glavni urednik Ivan Miklenić smatra da prosvjed proizvođača mlijeka koji zbog niske otkupne cijene ne mogu više podnositi troškove proizvodnje i koji su suočeni sa stanovitim monopolom otkupljivača te ponašanje resornog ministarstva glede tih pitanja otvaraju iznimno važno načelno pitanje uloge državne vlasti u gospodarstvu u suvremenom njegovanju mita ekstremno liberalnog kapitalizma o slobodnom tržištu.

'Državne vlasti ne rade dobro svoj posao'

'U pretpostavci da su državne vlasti zainteresirane za opstanak i razvitak gospodarstva u svojoj državi - a što nije baš uvijek ni očito ni sigurno - po logici zdrave pameti ne bi smjelo uopće ni doći do situacije da bi bila ugrožena sama egzistencija primarnih proizvođača', napominje se u komentaru i dodaje kako činjenica da su mljekari suočeni s odlukom otkupljivača o smanjenju otkupne cijene mlijeka za čak 40 lipa po litri bili prisiljeni ići u prosvjed jer nitko nije želio čuti njihov zahtjev da otkupne cijene budu kao u zemljama EU-a, očituje da državne vlasti ne rade dobro svoj posao, da se ne brinu za stvarni opstanak i razvitak mljekarstva u Hrvatskoj.

Po ocjeni komentatora ostvari li se mogući crni scenarij te nestane više od 8.000 proizvođača mlijeka, to će značiti daljnju vrlo značajnu depopulaciju više stotina hrvatskih sela. 'Takvu devastaciju ikoje privredne proizvodne grane ne može si dopustiti nijedna državna vlast koja makar minimalno mari za opstanak i razvitak gospodarstva u svojoj državi', napominje se.

Pritom se podsjeća kako je poznato da je poljoprivredna proizvodnja, osobito tzv. individualna, u komunističkoj svijesti uvijek bila podcijenjena i izvrgnuta ruglu, pa nije iznenađenje što se takav maćehinski stav prema hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji nastavlja i u samostalnoj Hrvatskoj jer njom ipak sve vrijeme vladaju ljudi iz toga starog idejnog miljea.

'Javnosti se krije činjenica da proračun za kunu poticaja dobije dvije kroz PDV i druge doprinose'

Po riječima komentatora javnosti se krije činjenica da gotovo za svaku kunu uloženu kroz poticaje u poljoprivrednu proizvodnju državni proračun kroz PDV i druge doprinose dobiva dvije kune te je i sada kad je uvelike na koljenima poljoprivreda jedna od korisnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj.

'Usprkos toj činjenici državne vlasti ili ne žele ili ne znaju ili ne smiju poljoprivrednoj proizvodnji posvetiti primjerenu pozornost i potporu. Kad bi vlasti željele stvoriti primjerene uvjete za poljoprivrednu proizvodnju, posve sukladne svim zahtjevima Europske unije, s obzirom na stvarne hrvatske poljoprivredne potencijale, Hrvatska bi vrlo brzo dostigla u pregovorima s EU-om prihvaćene kvote i znatno uštedjela na danas sustavno njegovanom uvozu. Štoviše, vrlo brzo bi se očitovalo da su pregovarači s EU-om podcijenili hrvatske poljoprivredne proizvodne kapacitete i tako nanijeli golemu štetu hrvatskom gospodarstvu', stoji, uz ino, u komentaru Glasa Koncila (Hina)