U Vukovaru su, nažalost, nerijetki slučajevi svojevrsne diskriminacije između Hrvata i Srba. Nedavni incident samo je još jednom pokazao da već godinama nitko ne rješava situaciju, a stručnjak Dražen Živić podijelio je svoje mišljenje o cijeloj situaciji.


O nedavnom incidentu kada je napadnut dječak, problemima suživota i podijeljenom gradu Vukovaru Andrija Jarak razgovarao je s Draženom Živićem iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Od 1998. godine Vukovar je imao mnoštvo sukoba i incidenata, no ovaj posljednji primjer definitivno prikazuje vrhunac, rekao je Živić. ''Ipak je na djelu nasilje prema djetetu. Za tako nešto nema opravdanja i k tome je to dijete imalo hrvatske oznake što nas, naravno, može onda upućivati da je nasilje počinjeno zbog simboličkog značenja koje je dijete imalo'', objasnio je.

Potres, ilustracija Novi potres prodrmao stanovnike Banovine: ''Treslo je jako, dosta jako. Ovako već duže nije bilo''

Obilježavanje Oluje Proslava Oluje: Milanović predlaže da se slavi na Banovini, Vlada ne popušta

U javnosti nije dovoljno prisutna tema ovakve vrste nasilja. ''Mislim da to nije dovoljno prisutno, rekao bih ne samo u medijima, nego i u političkoj svijesti onih koji bi trebali upravljati i donositi odgovarajuće političke odluke'', govori te dodaje da je ''Vukovar zaista traumatiziran grad, zajednica je pretrpjela velike ljudkse i materijalne gubitke, progonstvo, izbjeglištvo''.

''Traumatizirana zajednica koja traži osjetljiv i pažljiv pristup, a to baš nismo imali prilike vidjeti'', komentirao je. 

Kada bi ovo bio jedini događaj u 20, 30 godina, tada se Živić ne bi usudio reći da je ovo svojevrstan okidač za iseljavanje, aliovo može biti znak drugim ljudima da je ovo nesiguran grad i da tada odluče otići.

Motocikl prometne policije, ilustracija Nastavljaju se crne brojke, policija najavljuje lov na "četiri ubojice na cestama"

Marina Puljanić Smoljan Stanovnici ove zagrebačke četvrti jedini nisu dali Tomaševiću podršku, a danas poručuju: "Nedopustivo je da 20 posto stanovnika nema vode, a dvije trećine kanalizaciju"

''Najbolje je liječiti ratne rane i traume ako krenemo od djece, a nećemo to učiniti ako su nam djeca i dalje razdvojena, ako se ne školuju zajedno, ako ne sjede zajedno u svojim razredima i ako ne surađuju, ne samo po pitanju škole, nego i svih drugih aktivnosti. Dakle, moramo učiniti da ovaj grad bude primjer kako se može zajednički živjeti, a ne samo suživjeti'', objasnio je. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr