Vučić se pohvalio jačanjem odnosa s EU-om, novo ga izvješće potkopalo: "Platforma za ruske dezinformacije"

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dočekao je u Beogradu predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu, a njegov posjet ocijenio je važnim poticajem "daljnjem jačanju odnosa Srbije i Europske unije". No u najnovijem izvješću o napretku koje je usvojio Europski parlament osuđuju se brojni potezi i politike Beograda, uključujući udaljavanje od demokratskih standarda i europskih vrijednosti, bliske veze s Rusijom i Kinom te sve izraženiju agresivnu retoriku prema susjednim državama.

tri vijesti o kojima se priča Pravovremena dojava Iznenadio se onim što je uočio u rijeci: Odmah je pozvao policiju koja je cijelu noć bila na terenu nestaje s interneta VIDEO Ova je snimka obišla svijet: U Kini čine sve da ju sakriju RAZORNO NEVRIJEME VIDEO Snažno nevrijeme poharalo susjedstvo! Oluja čupala krove, stabla... Oštećena čuvena katedrala

Vučić je na Instagramu istaknuo da je "Beograd posvećen ubrzanju reformske agende i odgovornom pristupu procesu europskih integracija" te da "članstvo u EU-u ostaje strateški cilj" Srbije, te da Costin posjet Beogradu vidi kao potvrdu značaja dijaloga koji Srbija vodi s europskim partnerima "u vremenu brojnih izazova za sve nas".

Predsjednik Europskog vijeća, koji se nalazi na turneju po zapadnom Balkanu, ranije u srijedu u Prištini je pozvao tamošnje čelnike na ispunjavanje obveza iz sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom, javila je agencija STA. Za budućnost Kosova, ali i Srbije, ključna je normalizacija odnosa između dviju država, naglasio je. 

Portugalski diplomat u četvrtak će se u Beogradu sastati s državnim dužnosnicima i predstavnicima organizacija civilnog društva u Srbiji.

Oštre kritike Srbije u izvješću o napretku kandidatskih zemalja

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je u srijedu izvješća o napretku za četiri zemlje zapadnog Balkana te za Ukrajinu i Moldaviju. O usvojenim izvješćima glasat će cijeli Europski parlament na jednoj od sljedećih plenarnih sjednica.

U izvješću o napretku Srbije zastupnici ističu da vodstvo te zemlje i dalje tvrdi da je članstvo u EU-u njezin strateški cilj, ali upozoravaju da se to često ne odražava u njezinim postupcima.

"Srbija ne može vjerodostojno tvrditi da je članstvo u EU-u strateški cilj dok kontinuirano potkopava demokratske standarde, zanemaruje ključne reforme i preporuke o izbornom integritetu te se ne usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Put zemlje prema EU-u ostat će blokiran sve dok njezino političko vodstvo ne pokaže istinsku predanost vrijednostima i obvezama pristupanja", rekao je izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula (SDP/S&D).

U tekstu se poziva srpska vlada da osigura jednaka prava za hrvatsku manjinu u Srbiji kao što ih srpska manjina uživa u Hrvatskoj te da pokaže iskrenu predanost rješavanju otvorenih pitanja koja se tiču hrvatske manjine. Izražava se žaljenje zbog postupaka Srbije koji prisvajaju hrvatsku kulturnu baštinu i podrijetlo njezine književne tradicije te dovode u pitanje status hrvatskog jezika.

Pozdravlja se odobrenje predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku u Tavankutu, očekuje da će puna provedba odmah započeti i potiče nacionalne i lokalne vlasti da nastave dijalog s Hrvatskim nacionalnim vijećem (HNV).

U izvješću se odbacuje sve optužbe srbijanskih dužnosnika da su EU i neke od država članica bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda od studenog 2024. kako bi izazvale “obojenu revoluciju” i osuđuje činjenicu da najviši državni dužnosnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je urušavanje nadstrešnice na kolodvoru u Novom Sadu bio čin sabotaže ili teroristički napad koji su počinile i podržale države članice EU-a.

Također se osuđuju nezakonita uhićenja i protjerivanja građana EU-a koji su dali izjave u znak podrške studentima koji su prosvjedovali te odbacuju neutemeljene optužbe srbijanskih vlasti da se Hrvatska miješala i sudjelovala u provedbi lokalnih izbora u ožujku 2026.

Zastupnici izražavaju zabrinutost zbog kontinuiranog naoružavanja vojske u Srbiji, u kombinaciji sa sve neprijateljskijom retorikom prema susjednim zemljama i produbljivanjem sigurnosne i obrambene suradnje Srbije s Kinom. Oštro se osuđuje nedavna nabava kineskih balističkih raketa zrak-zemlja CM-400AKG i upozorava da ovo gomilanje oružja mijenja regionalnu sigurnosnu ravnotežu i potkopava regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose s okolnim državama članicama NATO-a.

U izvješću se osuđuje nastavak bliskih veza i produbljivanje partnerstva Srbije s Rusijom i naglašava da je politika balansiranja između Europske unije i drugih geopolitičkih aktera nespojiva s političkim povjerenjem koje se očekuje od zemlje kandidatkinje.

Izražava se zabrinutost zbog ulaganja Rusije i Kine u Srbiju i njihovog rastućeg utjecaja na političke i gospodarske procese u regiji, osuđuje posjet ruskog ministra gospodarskog razvoja Beogradu u ožujku 2026., koji se nalazi na popisu sankcija EU-a te poziva na hitno zatvaranje tzv. Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, koji djeluje kao baza GRU-a (ruska obavještajna služba), te na prekid svake vojne suradnje s Rusijom, jer to postavlja legitimna pitanja o strateškoj orijentaciji Srbije. Podsjeća se da Rusija koristi Srbiju kao platformu za širenje dezinformacija diljem regije zapadnog Balkana.

Poziva se Srbiju da u praksi osigura poštovanje prava svih nacionalnih manjina i da pokaže iskrenu predanost rješavanju preostalih pitanja, uključujući pristup obrazovanju, informacijama, namjenskom medijskom prostoru, financiranju, objektima i vjerskim službama na jezicima manjina, kao i punu zastupljenost na svim razinama vlasti, u skladu s načelom reciprociteta kad god je to moguće.

Oštro se osuđuju napadi, zastrašivanje i uznemiravanje manjinskih zajednica, uključujući Slovake, Rumunje, Bugare i Hrvate, te korištenje uvredljivih naziva za etničke manjine u provladinim medijima.

Zastupnici su zabrinuti i zbog pomirljivog pristupa Komisije prema Srbiji u kontekstu nazadovanja zemlje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, kao i njezinog destabilizirajućeg utjecaja na cijelu regiju.

U tekstu se naglašava da europske integracije ne mogu ići ruku pod ruku s konceptom "srpskog svijeta" kojemu je cilj potkopati mir i stabilnost u regiji i naglašava da su takvi narativi suprotni načelima dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje, koji su ključni elementi procesa pristupanja.

Osuđuju se slučajevi govora mržnje, neprijateljske retorike i zapaljivih narativa usmjerenih prema susjednim zemljama, posebno Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu i Albaniji, čemu pribjegavaju javni dužnosnici i mediji te naglašava da je takav diskurs nespojiv s europskim vrijednostima.

Zastupnici osuđuje agresivnu i zapaljivu retoriku koju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristi protiv susjeda tvrdeći, bez dokaza, da se Hrvatska, Albanija i Kosovo pripremaju za napad na Srbiju, te to koristi kao izgovor za kupnju kineskih nadzvučnih projektila.

Izražava se žaljenje što Srbija nastavlja s pokušajima izolacije susjedne države Kosovo s međunarodne scene kampanjom protiv njegovog priznanja ili isključivanjem zemlje iz međunarodnih organizacija te se poziva Beograd da se prestane protiviti se zahtjevu Kosova za članstvo u Vijeću Europe, što je u suprotnosti sa Sporazumom između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa iz 2013.

Neriješeni slučajevi "nestalih osoba" i dalje predstavljaju ozbiljan izazov i značajnu prepreku normalizaciji odnosa, kaže se u tekstu te poziva Srbiju da u potpunosti surađuje s pravosudnim tijelima država članica EU-a u njihovim istragama ratnih zločina, uključujući one koji uključuju zločine protiv nestalih osoba, te da pruži sve relevantne informacije koje bi omogućile njihovu identifikaciju.

Kritike i za Bosnu i Hercegovinu 

U izvješću o napretku Bosne i Hercegovine izražava se žaljenje zbog ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta i naglašava da takva ostavka ne smije biti povezana s ukidanjem zakona donesenih kao odgovor na secesionističke akcije ili neustavne mjere koje promovira Milorad Dodik.

Zastupnici traže da sljedeći visoki predstavnik bude iz jedne od zemalja članica EU-a i da bi trebao djelovati na temelju jasnog plana prema postupnom zatvaranju Ureda visokog predstavnika i prijenosu odgovornosti na posebnog predstavnika EU-a.

Izražava se žaljenje što politički akteri u BiH još nisu proveli potrebne ustavne i izborne reforme kako bi osigurali da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava na ravnopravnoj osnovi i ponavlja poziv da se zemlja uskladi s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i provede relevantne presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava kako bi se uklonila svaka nejednakost i diskriminacija.

U kompromisni amandman uvršten je i prijedlog Zelenih da bilo kakva izborna reforma ne smije produbiti ili učvrstiti etničke podjele. Članovi odbora izražavaju zabrinutost zbog zlonamjernih dezinformacija i stranog miješanja iz trećih zemalja, koji imaju za cilj sijati razdor, nasilje, međuetničke napetosti i destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i njezin put prema pridruživanju.

Posebno zabrinutost se izražava zbog kontinuiranih operacija dezinformiranja koje dolaze iz Rusije i Srbije, a koje također potiču domaći akteri te u nešto manjoj mjeri iz Turske, Irana i drugih zemalja Perzijskog zaljeva. Također se izražava zabrinutost zbog rastućeg gospodarskog i političkog utjecaja Kine u regiji, posebno putem strateške infrastrukture i kreditiranja.

"Pozdravili bismo Bosnu i Hercegovinu u EU-u, ali njezini napori često su razvodnjeni izgovorima ili ograničenim kapacitetom za postizanje dogovora čak i unutar vlastitih granica", rekao je parlamentarni izvjestitelj iz Češke Ondřej Kolář (EPP).

Osim o BiH i Srbiji, vanjskopolitički odbor usvojio je izvješća o Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.