Za temu svoga predavanja naslovljenoga 'Religija, vjerska sloboda i suvremena laičnost u oblikovanju demokratičnosti pluralnoga društva' rekao je da je doista opširna te da će o njoj govoriti tek uvodno i u natuknicama.
U govoru o religijskim i vjerskim slobodama i laičnosti spomenuo se glasovitoga dijaloga što su 2004. godine vodili tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, sadašnji papa Benedikt XVI., i njemački filozof Juergen Habermas u kojemu se kardinal Ratzinger zauzeo za promicanje dijaloga između vjere i razuma koji sprječava patološke deformacije kako vjere tako i razuma.
>> Kardinalu Bozaniću dodijeljen je počasni doktorat
Jer, kako to kaže Benedikt XVI- racionalnost je u samoj Božjoj biti, a vjera je prijateljica inteligencije, koja vjeri pomaže da ne upadne u fanatizam.
I dok je 70-ih godina prošloga stoljeća prevladavala teza o sve većoj sekularizaciji društva koja će dovesti do toga da će religija u potpunosti iščeznuti iz svijesti današnjega čovjeka i društva, poznati američki sociolog Peter L. Berger, spomenuo je Bozanić, kaže da se pokazalo upravo suprotno te da religija ne samo da nije nestala, nego se s pravom može govoriti o pravome preporodu religije tako da Berger zaključuje da je teza o sekularizaciji neodrživa.
To pak, smatra kardinal Bozanić, dovodi do potrebe novoga shvaćanja laičnosti u pluralnim demokratskim društvima te priznavanje prava svih djelatnih subjekata društva da javnim iznošenjem stavova pridonesu općem dobru.
Zadaća kršćana je pak, istaknuo je kardinal, evanđeosko svjedočenje kako spekulativno tako i praktično te zauzmanje za pravedan i miran život društva.
Među brojnim pitanjima upućenim kardinalu bilo je i ono rektora zagrebačkoga Sveučilišta Alekse Bjeliša o tomu kako iskustva Katoličke crkve kao univerzalne zajednice mogu pomoći Hrvatskoj, kao maloj zemlji po broju stanovnika i površini, u globalizacijskim procesima.
Rekavši kako smo doista svjedoci ubrzane globalizacije, kardinal Bozanić istaknuo je da je susret s drugim zapravo i prilika da se mi sami bolje domislimo i izrečemo, odnosno to je prilika da se puno više govori o identitetu. Katolička crkva je pak, dodao je, univerzalna ali istodobno i interkulturirana u pojedina društva.
Kardinal Bozanić smatra da Crkva i Sveučilište ne trebaju biti prestrašeni pred onim što dolazi, već trebaju produbiti svoj identitet, javno ga obrazložiti i braniti. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
