Uz pad prosječne mirovine velika je razlika i u primanjima umirovljenika po županijama, pa dok umirovljenici u Zagrebu primaju najveću prosječnu mirovinu u državi od 2438 kuna, u Koprivničko-križevačkoj županiji umirovljenici svaki mjesec dobiju čak 900 kuna manje, prenosi Jutarnji list. Prosječna mirovina u toj županiji iznosi samo 1510 kuna.
Pročitajte i ovo
Dostojanstven život
Zaboravite na Njemačku, zbog boljih plaća i uvjeta i Nijemci hrle u jednu drugu europsku zemlju: "Ne vraćam se nikad!"
Veliko iščekivanje
Dnevnik Nove TV doznaje što će se dogoditi s mirovinama nakon zimskog usklađivanja: "Dobili smo jedno obećanje, više im ne vjerujemo"
Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tako potvrđuju brojna upozorenja umirovljeničkih udruga koje neprestano ističu da je umirovljenički standard, osobito primanja takozvanih novih umirovljenika, sve lošiji.
Prosječna mirovina koja je prošle godine u prosječnoj plaći uglavnom iznosila više od 41 posto samo je u kolovozu prošle godine pala na 39,69 posto, međutim siječanjskih 39 posto svojevrstan je &8220;crni&8221; rekord.
'Pad mirovina na samo 39 posto prosječne plaće neodrživ je za umirovljenike koji već žive na rubu siromaštva. To je još jedan dokaz nepromišljenosti i socijalne neosjetljivosti ove vlade koja je pokazala poslušnički karakter kada je pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke 2005. godine promijenila formulu za usklađivanje mirovina koja je dovela do ovakvog zaostajanja mirovina', upozorava predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan.
Da bi se spriječilo zaostajanje mirovina, HSU je još u postizbornom sporazumu s HDZ-om kao jedan od glavnih ciljeva postavio podizanje prosječne mirovine na 50 posto prosječne plaće. Sukladno tom sporazumu u travnju 2004. godine izmijenjena je tadašnja švicarska formula za usklađivanje mirovina, koja se temeljila na rastu troškova života i plaća, te su se mirovine počele usklađivati samo s rastom plaća.
'Nakon što je Vlada u srpnju 2005. godine jednostrano vratila švicarsku formulu, upozoravali smo da će doći do ponovnog zaostajanja mirovina. Tim više što je ta formula još nepovoljnija od one stare jer se mirovine sada usklađuju s polovicom zbroja rasta potrošačkih cijena i bruto plaća', ističe Jordan.
Usklađivanjem prema novoj formuli mirovine su tako početkom 2006. godine porasle za 1,6 posto, dok su u HSU izračunali da bi usklađivanjem samo s rastom plaća mirovine porasle za 2,3 posto.
Uspoređujući po županijama uz očekivano najveću prosječnu mirovinu u Zagrebačkoj županiji, koja je oko 450 kuna iznad državnog prosjeka, najveće prosječne mirovine primaju umirovljenici u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najmanje mirovine u Koprivničko-križevačkoj županiji koje su gotovo 500 kuna ispod državnog prosjeka za predstavnike umirovljeničkih udruga neugodno su iznenađenje.
'Kada se uzme u obzir da je Koprivničko-križevačka županija na šestom mjestu po davanjima u državni proračun, jasno je da je riječ o poražavajućim podacima. Jedan od glavnih razloga mizerne mirovine za stanovnike te županije je najveći broj poljoprivrednih mirovina. Naime, u Koprivničko-križevačkoj županiji je oko 8300 umirovljenika poljoprivrednika, što je deset posto takvih umirovljenika u Hrvatskoj.
'Njihova je prosječna mirovina samo 862 kune', ističe Željko Šemper, predstavnik umirovljeničkih udruga u Upravnom vijeću HZMO-a. Prema njegovim procjenama, pet županija s najvećim prosječnim mirovinama u državi nisu iznenađenje jer je riječ o županijama s velikim gospodarskim centrima koje su i po ostalim pokazateljima iznad državnog prosjeka.
'Jednako tako su i županije s najmanjim prosječnim mirovinama, izuzev spomenute Koprivničko-križevačke županije, među nerazvijenijima te nemaju toliko privrednih subjekata', zaključuje Željko Šemper.