Tijelovo, odnosno svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, jedan je od najvažnijih blagdana Katoličke Crkve. Slavi se u četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno devetog četvrtka nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je Tijelovo državni blagdan i neradni dan, a obilježava se i u brojnim drugim katoličkim zemljama.
Blagdan je posvećen euharistiji, središnjem sakramentu katoličke vjere. Kršćani se na taj dan prisjećaju Posljednje večere na Veliki četvrtak, kada je Isus Krist, prema evanđeoskom izvještaju, ustanovio euharistiju. Budući da je Veliki četvrtak dio Velikog tjedna, obilježenog Isusovom mukom i smrću, Crkva je tijekom srednjeg vijeka uvela poseban blagdan kojim se slavi upravo otajstvo Kristove prisutnosti u euharistiji.
U hrvatskom narodu Tijelovo se tradicionalno naziva i Brašančevo, prema brašnu od kojeg se izrađuje hostija koja tijekom mise, prema katoličkom vjerovanju, postaje Tijelo Kristovo.
Nastanak blagdana povezuje se sa sveticom Julijanom iz Liègea, augustinskom redovnicom iz današnje Belgije. Prema predaji, početkom 13. stoljeća imala je viđenje punog Mjeseca na kojem je primijetila tamnu mrlju. Mjesec je protumačila kao simbol Crkve, a mrlju kao nedostatak posebnog blagdana posvećenog Presvetom Oltarskom Sakramentu. Julijana je godinama zagovarala uvođenje takve svetkovine, a njezina je inicijativa najprije prihvaćena u biskupiji Liège 1246. godine.
Važnu ulogu u širenju blagdana odigralo je i poznato euharistijsko čudo iz talijanskog grada Bolsene 1263. godine. Prema crkvenoj predaji, njemački svećenik koji je tijekom mise posumnjao u Kristovu prisutnost u hostiji svjedočio je događaju u kojem su se na hostiji pojavili tragovi krvi. Vijest o tom događaju stigla je do pape Urbana IV., koji je godinu dana kasnije bulom "Transiturus de hoc mundo" ustanovio Tijelovo za cijelu Katoličku Crkvu.
Papa Urban IV. pritom je zadužio jednog od najvećih crkvenih teologa, svetog Tomu Akvinskog, da napiše liturgijske tekstove za novi blagdan.
Posebno mjesto u proslavi Tijelova imaju procesije. Običaj se počeo širiti Europom tijekom 13. stoljeća, a ubrzo je postao jedan od najupečatljivijih izraza pučke pobožnosti. Tijekom procesije svećenik nosi posvećenu hostiju kroz ulice grada ili mjesta, dok vjernici mole, pjevaju i često posipaju put cvijećem.
Tijelovo je snažno povezano i s Hrvatskom. Jedno od najpoznatijih hrvatskih svetišta vezanih uz euharistiju nalazi se u Ludbregu, gdje se prema predaji 1411. godine tijekom mise vino pretvorilo u Kristovu krv. To se euharistijsko čudo stoljećima štuje, a Ludbreg je danas jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta u zemlji.
Iako je Tijelovo prije svega vjerski blagdan, ono je kroz stoljeća postalo i važan dio kulturne i tradicijske baštine brojnih europskih naroda. Procesije, cvjetni ukrasi i zajednička okupljanja vjernika i danas ostaju prepoznatljiv simbol svetkovine koja slavi euharistiju kao središte kršćanskog života.
