Mnogi građani nestrpljivo iščekuju završetak radnog vijeka i početak novog poglavlja svog života. Za mnoge ljude umirovljenje simbolizira više slobode, odmora i priliku da se posvete obitelji, hobijima ili osobnim interesima koje su tijekom godina često stavljali u drugi plan. Unatoč činjenici da su većini mirovine male i nedostatne za sve što nosi ovaj dio života, to ne znači da umirovljenici nemaju planova i želja, od putovanja do hobija. A za to im je potreban novac.
Upravo zato, jedna čitateljica koja se nedavno umirovila ostala je neugodno iznenađena kada nije dobila što je očekivala. Budući da je uplaćivala novac u II. mirovinski stup, nadala se da će pri odlasku u mirovinu moći iskoristiti pravo za djelomičnu jednokratnu isplatu u iznosu do 20 posto.
"Nakon što sam predala zahtjev za mirovinu dobila sam od REGOSA informativni izračun mirovine u kojemu stoji da ne ostvarujem uvjet za jednokratnu isplatu u mogućem iznosu od 20 posto jer nema osnove. Zvala sam i HZMO i osiguravajuće društvo koji su mi odgovorili isto", objasnila je čitateljica koja je u II. stupu imala ušteđeno 21.000 eura.
"Ako zbog malog iznosa nemam pravo na jednokratnu isplatu, koji je limit za tu isplatu? Čemu onda izbor isplate iz I. ili II. stupa kod osoba s manjim primanjima", pita se žena.
Hrvatski mirovinski sustav
Da bi objasnili zašto umirovljenica nije imala pravo na jednokratnu isplatu, prvo je važno objasniti da se hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri mirovinska stupa.
Prvi stup spada u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. U njega zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima. Drugi stup također je dio obveznog mirovinskog osiguranja, ali na ime pojedinca. Riječ je o individualnoj kapitaliziranoj štednji, čiji se doprinosi uplaćuju na osobni račun osiguranika u mirovinskom fondu A, B ili C kategorije i investiraju na tržištu. U drugi stup poslodavac iz plaće izdvaja pet posto bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji zaposlenik sam izabere. Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja kao korisna nadopuna mirovini. Osiguranik sam određuje hoće li, koliko i kada štedjeti. Država za svaku uplatu u treći stup daje 15 posto poticaja, ali najviše do iznosa 99,54 eura.
Osobe zaposlene nakon 2002. automatski su osigurane u oba obvezna stupa, dok oni zaposleni prije toga mogu birati.
Prilikom odlaska u mirovinu, građani mogu birati žele li primati mirovinu isključivo iz prvog stupa ili će kombinirati mirovinu iz oba obvezna stupa i to podnošenjem izjave REGOS-u. Također, ako je vaša osnovna starosna ili prijevremena starosna mirovina iz I. stupa veća od najniže mirovine iz I. stupa prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, stječete pravo na jednokratnu isplatu dijela kapitaliziranih sredstava iz II. stupa u visini do 20% od ukupnih sredstava na računu.
Upravo u tome leži i jedna caka.
"Kako bi osiguranici mogli donijeti odluku o izboru mirovine, REGOS prikuplja informativne izračune mirovine od HZMO-a i mirovinskih osiguravajućih društava i dostavlja ih na njihovu kućnu adresu. Dostavljeni informativni izračun mirovine je samo pomoć pri odluci o izboru mirovine i može se razlikovati od konačnog izračuna. Stoga se u pokrovnom pismu koje REGOS dostavlja zajedno sa informativnim izračunima mirovine upućuje osiguranike da se dodatno informiraju o svim oblicima isplate mirovine te drugim relevantnim činjenicama koje bi mogle utjecati na konačan iznos mirovine", objasnili su iz REGOS-a.
Jednokratna isplata iz II. stupa
U informativnom izračunu mirovine iskazan je iznos osnovne mirovine iz I. stupa te podatak ostvaruje li osiguranik uvjet za jednokratnu isplatu. Za osiguranike koji ispunjavaju uvjet za jednokratnu isplatu, u informativnom izračunu mirovine prikazuje se bruto iznos jednokratne isplate u visini od maksimalnih 20%.
Podatak o najnižoj mirovini iz I. stupa se ne prikazuje na informativnom izračunu mirovine, ali za više informacija o izračunu mirovine iz I. stupa i ostvarivanju prava na jednokratnu isplatu osiguranici mogu kontaktirati HZMO u čijoj nadležnosti su ti podaci.
Informativni izračun mirovine dostupan je u sklopu platforme Moja mirovina, a koji omogućava uvid u projekcije buduće mirovine.
Također, važno je napomenuti i da, prema propisima koji su stupili na snagu 1. siječnja 2026. godine, najniža mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (generacijska solidarnost, I. stup) određuje se prema godinama staža, a vrijednost za jednu godinu staža iznosi 15,73 eura.
Najniža mirovina se računa množenjem tog iznosa s brojem godina mirovinskog staža:
- 15 godina staža (minimalno): 15 x 15,73 EUR = 235,95 EUR.
- 20 godina staža: 20 x 15,73 EUR = 314,60 EUR.
- 30 godina staža: 30 x 15,73 EUR = 471,90 EUR.
- 40 godina staža: 40 x 15,73 EUR = 629,20 EUR.
Ipak, konačna svota najniže mirovine ne određuje se isključivo množenjem godina staža i tog iznosa, kažu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pri izračunu se dodatno primjenjuju i polazni faktor te mirovinski faktor, koji mogu utjecati na konačni iznos najniže mirovine.
Više informacija o određivanju mirovine dostupno je na poveznici.
"Za ostvarivanje prava na djelomičnu jednokratnu isplatu do 20 % sredstava iz II. stupa važno je da osnovna starosna odnosno prijevremena starosna mirovina iz I. stupa bude veća od najniže mirovine ostvarene u sustavu mirovinskog osiguranja temeljem generacijske solidarnosti", objasnili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr.
