Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer će usporavanje rasta globalnog gospodarstva i restriktivne mjere u Kini protiv COVID-a oslabiti potražnju za energentima.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 4,6 posto, na 83,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,7 posto, na 76,28 dolara.
Pad cijena treći tjedan zaredom ponajviše je posljedica zabrinutosti trgovaca zbog širenja COVID-a u Kini, najvećem uvozniku nafte u svijetu.
U petak je Kina izvijestila o novom rekordnom broju slučajeva zaraze tim virusom, a neki gradovi nastavljaju provoditi mjere kako bi obuzdali novi val širenja, ograničavajući mobilnost.
Ograničenja počinju nagrizati potražnju za gorivima, koja je, kako se procjenjuje, manja oko milijun barela dnevno od prosjeka, napisali su analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištu.
Očekuje se i daljnje usporavanje rasta američkog gospodarstva, s obzirom da tamošnja središnja banka Fed zbog visoke inflacije najavljuje daljnje povećanje kamatnih stopa.
Zbog visoke inflacije, i mnoge druge središnje banke u svijetu podižu kamate, a gospodarski se rast usporava.
Trgovci prate i razgovore predstavnika skupine G7 i Europske unije o ograničenju cijena ruske nafte koja se doprema morem, na 65 do 70 dolara po barelu.
Cilj je ograničiti prihode Moskve za financiranje ruske invazije u Ukrajini i istodobno izbjeći poremećaje na globalnim tržištima nafte. Predloženi raspon uglavnom je u skladu sa cijenama koje plaćaju kupci u Aziji, navodi Reuters.
Cjenovni limit trebao bi funkcionirati kroz zabranu prijevoznicima i osiguravateljima da posluju s ruskom naftom ako je njezina cijena viša od utvrđenog iznosa. Mehanizam bi trebao biti aktiviran 5. prosinca, kada na snagu stupa embargo EU-a na rusku naftu.
Očekuje se da će trgovanje do tada biti oprezno. Tim više što će Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njezini partneri 4. prosinca održati novi sastanak o proizvodnoj politici.
