Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Ulažu se velika sredstva

Pripada li budućnost automobilskog tržišta električnim vozilima?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Električna vozila polako preuzimaju tržište – Daimler je spreman za 'ofenzivu električnih proizvoda', u Volkswagenu također vjeruju kako je budućnost automobilske industrije električna, dok je broj punionica sve veći.

Odgovor na pitanje iz naslova kratak je i jasan – da! Ne samo da su električna vozila budućnost, već su ona i sadašnjost automobilskog tržišta te je na cestama razvijenih zemalja (uključujući i Hrvatsku) sve veći broj e-vozila, a s obzirom na napredak tehnologije, promjene na tržištu i ulaganja automobilskih i tehnoloških kompanija, jasno je da će s vremenom prodaja električnih automobila premašiti prodaju klasičnih automobila. Da su električna vozila sadašnjost možemo vidjeti na primjeru Norveške u kojoj su prošle godine više od 40 posto automobilskog tržišta zauzela upravo električna/hibridna vozila, a u svibnju ove godine od deset najprodavanijih automobila u ovoj zemlji, čak osam bila su električna, odnosno hibridna vozila.

Pročitajte i ovo Račun Stiglo i pojašnjenje Zašto jedan račun dolazi kasnije od ostalih? "To traje duže vrijeme. Ne znam u čemu je problem" Električno vozilo pruža novo iskustvo vožnje Novo iskustvo vožnje 5 zabluda o električnim vozilima: Kojoj ste vi povjerovali?

Norvežani i Nizozemci bi već od 2025. mogli zabraniti prodaju automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, a ako žele ispuniti kriterije o smanjenju emisije štetnih plinova isto bi do 2030. godine trebali napraviti i Nijemci. Takvim planovima prilagođavaju se i njemački automobilski divovi pa je tako izvršni direktor Diamlera Dieter Zetsche prošle godine najavio velike promjene u strategiji kompanije rekavši kako su spremni za 'ofenzivu električnih proizvoda' iz svih segmenata – od kompaktnih do luksuznih automobila. Slično razmišljaju i u Volkswagenu, čiji izvršni direktor Matthias Muller također vjeruje da je 'budućnost automobilske industrije električna' te će ova kompanija tijekom sljedećih godina uložiti 10 milijardi dolara u razvoj električnih vozila.

Razvoj infrastrukture

Osim razvoja samih automobila, odnosno tehnologije (u prvom redu baterija) te smanjenja njihovih cijena, najvažnija stvar za uspjeh ovog tržišta jest prateća infrastruktura, odnosno punionice električnih vozila. Broj punionica diljem svijeta sve je veći, a sve se češće postavljaju i super brze punionice na kojima se baterija vozila može napuniti za samo 15 do 30 minuta. Prošle godine BMW, Daimler, Ford i Volkswagen Auto Group najavili su suradnju oko razvoja mreže brzih punionica e-vozila diljem europskih autocesta – već za ovu godinu planirano je 400 takvih punionica, dok bi 2020. ta brojka trebala narasti na tisuće punionica.

U Europi je trenutno više od 100 tisuća mjesta na kojima se može napuniti električno vozila, a ta će se brojka velikom brzinom povećavati jer je Europska komisija prošle godine najavila direktivu o energetskim svojstvima zgrada prema kojoj bi u budućnosti ispred zgrada trebali biti postavljeni priključci za punjenje električnih vozila. Prema nekim od prijedloga o kojima se još raspravlja, svaka nova ili obnovljena kuća trebala bi biti opremljena infrastrukturom za punjenje električnih vozila te bi deset posto parkirnih mjesta u novim zgradama u Europskoj uniji također trebalo biti rezervirano za punjenje električnih vozila.

U Londonu se čak i ulične svjetiljke, uz pomoć prilagođenog punjača, mogu iskoristiti za punjenje električnih vozila, Britanci i Korejci testiraju ceste koje će moći puniti električna vozila u vožnji, a velika prednost električnih vozila jest što za njihovo punjenje uopće niti ne trebate ići na posebne stanice, već ih se, poput mobitela i tableta, može puniti putem kućnih punjača koji se najčešće postavljaju u garažama. Dovoljno je ostaviti vozilo na punjenju tijekom noći kada je struja jeftinija i do jutra će se baterija napuniti i vozilo će biti spremno za korištenje i novi (radni) dan.

Situacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj najveći broj punionica instalirao je HEP – čak 39 javnih punionica te ova kompanija u budućnosti planira postavljanje brzih AC/DC punionica duž hrvatskih autocesta na temeljnom TEN-T (transeuorpska prometna mreža) koridoru. Očekuje se kako će do 2020. godine na autocestama diljem Hrvatske biti postavljene čak 164 punionice te će biti raspoređene na svakih 50 km, tako da će vlasnici električnih vozila imati skoro pa jednake mogućnosti punjenja kao i vlasnici klasičnih vozila.

HEP je putem fondova EU i programa Connecting Europe Facility dobio 1,9 milijuna eura za izgradnju infrastrukture punionica u Hrvatskoj te se mrežom punionica i naša zemlja pridružila sve široj europskoj mreži postaja za punjenje električnih vozila koja će omogućiti putovanja na velike udaljenosti eliminirajući problem potražnje za punionicama.

U Hrvatskoj postoje javne punionice koje su postavljene na javnim lokacijama i može im pristupiti svako vozilo koje ima mogućnost identifikacije na tu punionicu, nevezano za opskrbljivača električnom energijom te privatne punionice koje npr. mogu imati hoteli u svojim garažama. Sve HEP-ove punionice javno su dostupne te je trenutno punjenje na njima potpuno besplatno.

Poticaji i privilegije

Zemlja u koju se svi mogu ugledati kada je u pitanju ovo tržište jest Norveška, a jedan od razloga zbog kojeg su ljudi u ovoj zemlji odlučili zamijeniti klasične automobile električnim su određene privilegije koje imaju vozači vozila na struju. Besplatni (javni) parking, mogućnost korištenja cestovnih traka koje su namijenjene javnom prijevozu, besplatno korištenje prometnica s naplatom cestarine, smanjenje poreza na motorna vozila i ukidanje PDV-a na e-vozila samo su neke od pogodnosti u kojima uživaju vlasnici električnih vozila te su se ovakvi poticaji pokazali kao pun pogodak. Određene pogodnosti pri kupovinu i korištenju električnih vozila postoje i u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku – država je dijelila poticaje za kupovinu električnih i hibridnih vozila, dok je korištenje HEP-ovih javnih punionica potpuno besplatno.

Subvencioniranjem kupovine električnih vozila uvelike se smanjuju početni troškovi njihove kupovine, a privilegije poput besplatnog parkinga, besplatnih cestarina i slično dodatno se smanjuju troškovi korištenja ovakvih vozila koji su ionako višestruko manji u odnosu na današnje benzince i dizelaše. Osim što je potrošnja mnogo manja, njihovo je održavanje jednostavnije i jeftinije te električna vozila ne stvaraju buku i pozitivno djeluju na okoliš.

Pad cijena i rapidan napredak tehnologije

Čak i bez subvencija, cijena automobila i ostalih vozila na struju sve je niža – cijena nadolazećeg Teslinog Modela 3 iznosi oko 35 tisuća dolara, dok npr. kineski startup CHJ Automotive trenutno radi na razvoju malog gradskog e-automobila čija će cijena iznositi između 7 i 8 tisuća eura i koji će imati zamjenjivu bateriju. Jedan od ključnih faktora smanjenja cijena električnih vozila jest pad cijena litij ionskih baterija – njihova je cijena pala mnogo brže u odnosu na predviđanja stručnjaka, čak dvije trećine od 2010. godine te će cijena baterija, odnosno samih automobila nastaviti padati i tijekom sljedećih godina.

Usporedno s padom cijena, iz godine u godinu raste učinkovitost baterija i domet koje električna vozila mogu prijeći s jednim punjenjem baterije. Dvojica Belgijanaca tako su nedavno oborila rekord u prijeđenoj kilometraži električnog vozila – s jednim punjenjem baterije s Teslom Model S prošli su više od 900 kilometara. Treba napomenuti kako je ovaj rezultat ostvaren u kontroliranim uvjetima i nemoguće ga je ostvariti u svakodnevnoj vožnji, no činjenica je kako će se doseg električnih vozila konstantno povećavati.

Mislimo zeleno i čuvajmo okoliš!

Norveška, kao predvodnik tržišta elektromobilnosti na svijetu, odlučila je s brojnim privilegijama potaknuti kupovinu električnih vozila kako bi se smanjila zagađenost zraka i buka u gradovima, pri čemu je bitno napomenuti kako većina energije u njihovim punionicama dolazi od obnovljivih izvora energije. Općenito, povećana potražnja za ovakvim vozilima pokazuje i promjenu svijesti ljudi koji sve više 'razmišljaju zeleno' te brigu za zdravlje i okoliš stavljaju visoko na listu osobnih prioriteta.

U Hrvatskoj, osim što je na HEP-ovim punionicama energija besplatna, ona je u potpunosti proizvedena iz obnovljivih izvora energije te nema apsolutno nikakvog onečišćenja okoliša. Također, HEP je prošle godine u Zagrebu otvorio najsuvremeniju punionicu električnih vozila ELEN LEAF koja kombinira koncepte elektromobilnosti i primjene obnovljivih izvora te za napajanje koristi solarnu energiju. Sastoji se od dvije nadstrešnice sa solarnim panelima i ultra brzom punionicom za punjenje električnih vozila snage 50 KW DC i 43 KW AC – u isto vrijeme mogu se puniti dva vozila, pri čemu se baterija može napuniti već između 15 minuta i pola sata.



 

 

 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene