Pušenje utječe na mozak

Istraživači su usporedili moždana tkiva pušača, bivših pušača i nepušača nakon njihove smrti. Zaključci sugeriraju da pušenje uzrokuje promjene u mozgu koje su vidljive i godinama nakon prestanka pušenja. To bi možda moglo objasniti zašto je tako teško prestati pušiti, odnosno zašto su 'recidivi' tako česti.

Pročitajte i ovo razoran tornado VIDEO Kuće i zgrade sravnjene sa zemljom: Najmlađa je žrtva četveromjesečna beba na udaru i Hrvatska Rat u Gazi - još jedan udarac za svjetsku ekonomiju

Znanstvenici s američkog nacionalnog instituta za zlouporabu droge usporedili su uzorke mozga iz njegova dijela koji kontrolira ovisnička ponašanja. Testirana su tkiva osmorice pušača, osmorice bivših pušača i jednako toliko nepušača. Svi su umrli od uzroka nepovezanih s pušenjem.

Znanstvenici su uspoređivali razinu dvaju enzima koji prenose kemijske signale, poput dopamina, izvan moždanih stanica u stanice. 

Pušači su imali visoke razine tih enzima u nucleusu accumbesu, dijelu mozga koji procesuira informacije povezane s motivacijom i nagradama, što je isti princip na kojem na mozak djeluju zabranjene droge. 

Također je utvrđeno da se su kod bivših pušača te promjene nalazile u mozgu i do 25 godina nakon prestanka pušenja.

Iste promjene su ranije zabilježene kod štakora kojima su se davale injekcije kokaina i morfija. Voditelj istraživanja Dr Bruce Hope izjavio je da se drogom inducirane promjene u mozgu, ranije promatrane kod životinja, mogu promatrati i kod ljudi. Dodao je da razlika u razini navedenih enzima kod pušača i bivših pušača u odnosu na nepušače 'pridonosi dugotrajnim, nikotinom izazvanim promjenama u dijelu mozga zaduženom za ovisnost i nagrađivanje'.

Komentirajući rezultate, Dr John Stapleton iz britanskog nacionalnog centra za ovisnosti pri kraljevskom koledžu u Londonu, rekao je da bi 'bilo iznenađujuće da dugotrajno uzimanje velikih količina nikotina ne rezultira nikakvim promjenama na mozgu'.