Istrebljenje životinja uzrokovano gubitkom staništa i globalnim klimatskim promjenama dovelo je do šestog masovnog izumiranja života na Zemlji, tvrdi nekoliko studija objavljenih u časopicu Science, prenosi triblive.com.
Jedno istraživanje otkrilo je da se, dok se ljudska populacija udvostručila u posljednjih 35 godina, broj beskralježnjaka, poput kukaca, leptira, pauka i crva, smanjio za 45 posto u istom razdoblju.
'Bilo smo šokirani otkrićem da su slični gubici kod beskraljženjaka kao kod većih životinja jer smo ranije mislili da su beskralježnjaci puno otporniji', rekao je Ben Collen s britanskog sveučilišta.
Velike, fotogenične vrste poput tigrova, nosoroga i pandi dobivaju najveći dio pažnje, ali znanstvenici tvrde da nestanak najmanjih buba može značajno promijeniti ekosustav o kojem ljudi ovise.
'Skloni smo razmišljati o izumiranju kao o nestanku vrsta s lica Zemlje i to je vrlo važno, ali tu je i gubitak funkcioniranja ekosustava u kojem životinje igraju središnju ulogu na koji je također potrebno obratiti pozornost', tvrdi Rodolfo Dirzo sa sveučilišta Stanford.
Pet puta u povijesti Zemlje je veliki postotak života na planeti izbrisan tijekom zbivanje koje nazivamo masovnim izumiranjem. Obično od sudara s divovskim meteorima.
Dinosauri nisu izumrli, samo su evoluirali ...?!
Prije 66 milijuna godina jedno izumiranje ubilo je dinosaure zajedno s tri od četiri vrste na Zemlji. Prije 252 milijuna godina u velikom umiranju nestalo je 90 posto zemaljskih vrsta.
Znanstvenici procjenjuju da je izumrlo oko devet od deset svih životnih oblika koji su postojali na Zemlji.
Philip Seddon s novozelandskog sveučilišta Otago ponudio je način na koji se maovno izumiranje može smanjiti - ponovnim dovođenjem vrrsta na područja na kojima su izumrle.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
