Sljedeće dvije godine mogle bi biti rekordno tople na globalnoj razini, rezultati su istraživanja britanskog meteorološkog zavoda. Upozoravaju da su promjene u klimatskom sustavu u tijeku dok staklenički plinovi povećavaju utjecaj prirodnih kretanja, piše BBC.
Istraživanje je pokazalo i da je na Tihom ocenanu u tijeku En Nino koji će zagrijati svijet. No, otkriva i da bi ljeta u Europi neko vrijeme mogla postati hladnija dok se ostatak svijeta grije. Znanstvenici su potvrdili da se u 2015. zemljina prosječna temperatura kreće oko rekordnih razina (0.68 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka od 1961. do 1990. godine).
Profesor Stephen Belcher objasnio je da znaju kako prirodni obrasci pridonose globalnim temperaturama bilo koje godine, ali vrlo visoke temperature ove godine ukazuju na nastavak utjecaja stakleničkih plinova.
'S potencijalom da bi iduća godina mogla biti slično topla, jasno je da će se naša klima i dalje mijenjati', rekao je.
Poplave, tuča, oluje... Ovako je izgledao kaos na ulicama Hrvatske
Profesor Rowan Sutton rekao je da će 2014. 2015. i 2016. vjerojatno na globalnoj razini biti među najtoplijim godinama ikad zabilježenim.
Znanstvenici kažu da kombinacija povećanja učinka CO2 u kombinaciji s dugoročnim oceanskim trendovima čini da klimatski sustav izgleda vrlo zanimljivo. Moguće je da su u tijeku velike promjene.
Profesor Adam Scaife rekao je da se radi o važnoj prekretnici u Zemljinoj klimi s mnogo velikih promjena koje se događaju odjednom.
Među trendovima koji utječu na vremenske obrasce je već spomenuti El Nino, a tu je i promjena u temperaturnom obrascu na Sjevernom Pacifiku. Hladna faza pridonijela je pauzi u rastu prosječnih površinskih atmosferskih temperatura u proteklom desteljeću. Sada ulazi u toplu fazu koja će svijet učiniti toplijim.
No, još jedan faktor je u igri. Ova dva događaja djelomično će neutralizirati temperaturni uzorak Sjevernog Atlantika koji prelazi u hladnu fazu.
POVIJESNI REKORD 2015. će biti najtoplija godina otkad postoje mjerenja!
Znanstvenici kažu da su nedavno naučili više o tome kako ublažiti velike oceanske obrasce ili ubrzati zatopljenje inducirano s ljudske strane.No, profesor Sutton kaže da ne razumije natjecanje između tih čimbenika. Na tome se, kaže, radi.
Dakle, znanstvenici mogu reći da će promjene u Atlantiku značiti da bi Europa mogla dobiti malo hladnija i suša ljeta, ali samo ako atlantski signal ne nadjača signal s Pacifika, a oni ne mogu biti sigurni koji utjecaj će prevladati.
Hlađenje Atlantika može dovesti do oporavka leda u susjednim arktičkim područjima.
U britanskom zavodu iznimno su oprezni nakon što su kritizirani zbog onoga što se opisivalo kao previše samouvjerene desetljetne progozne u prošlosti, kada su se puno manje razumjeli prirodni trendovi oceana.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
