UNESCO je 2011. ustanovio deset pilot projekata u okviru svoga "upstream programa" s namjerom da podupre i olakša složene kandidature u kojima sudjeluje više zemalja.
Pročitajte i ovo
VELIKA INVESTICIJA
Veliki svjetski proizvođač oružja u Hrvatskoj će graditi tvornicu? O projektu svi šute, a sumnja se na ovu lokaciju
"PLAŠE NAROD"
DP-ovci o novom srpskom oružju: "Bolje da te rakete drže u skladištu, nego da mašu njima"
NEDOPUSTIVO SPORO
Gotovo dvije godine čeka inkluzivni dodatak: "Čekaju li oni da mi svi pokrepamo?"
U DNEVNIKU NOVE TV
Glavni tajnik HOO-a iznio teške optužbe, tvrdi da je ucjenjivan: "Tražila me 50 tisuća eura"
RASTU NAPETOSTI
Je li ovo sljedeća zemlja na Trumpovu nišanu? "Pentagon se ubrzano priprema za vojnu operaciju"
U odlukama 39. sjednice Komiteta, održane u Bonnu od 28. lipnja do 8. srpnja, stoji da Centar za svjetsku baštinu i njegova savjetodavna tijela kandidaturu Dinarskog krša neće više smatrati dijelom odabranih pilot projekata jer države članice nisu odgovorile na poziv UNESCO-a o nužnom napretku.
Komitet je u Bonnu odlučio da države potpisnice nastave projekt nominacije u vlastitoj režiji.
Dok svjetski stručnjaci planiraju na Mars, hrvatski muku muče s administracijom
Ako zemlje članice budu išle samostalno u kanidiaturu, one će se od partnera pretvoriti u suparnike, što će bitno smanjiti mogućnosti zaštite njihova krša, upozorio je nadavno vodeći strčnjak za zaštitu krša pri UNESCO-u, novozelandski geograf Paul Williams.
Sredinom ožujka ove godine zemlje članice su dobile pismo direktora Centra Svjetske baštine Kishore Raoa, u kojem se ističe da se UNESCO zbog neaktivnosti članica povlači iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša, odnosno pružanja tehničke podrške tom projektu, a sad je to potvrdio Komitet za svjetsku baštinu UNESCO.
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Italija i Albanije nisu uspjele postići ni minimum suglasnosti, čak ni oblikovati tekst pisma zajedničkih namjera.
Administracije zemalja članica nisu, osim Slovenije, o tome valjano odgovorile na upite.
Na istoj sjednici Komiteta afirmativno je ocijenjen trogodišnji pilot projekt podrške kandidaturi prirodne i kulturne baštine Ohrida vrijedan 1,7 milijuna eura, koji vode zajednički Makedonija i Albanija. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook