Rasprave nakon prihvaćanja Marakeškog sporazuma: Partnerstva su ključ boljeg upravljanja migracijama

Šezdesetak predstavnika nastavilo se u utorak ujutro u svojim istupima zauzimati za taj tekst koji je potaknuo silno nezadovoljstvo suverenista, nacionalista i pristaša zatvaranja granica.

Pročitajte i ovo U blizini A3 Vlada kupuje hotel radi nadzora državne granice ''ponašaju se neozbiljno'' Petrov pozvao premijera i Predsjednicu da "ne muljaju" o Marakeškom sporazumu

Ujedno se održavao i okrugli stol o "partnerstvima i inovativnim inicijativama" koje treba razvijati radi boljeg upravljanja migracijskim tokovima.

U ponedjeljak su 164 od 193 zemlje članice aklamacijom prihvatile tekst koji treba ojačati međunarodnu suradnju kako bi migracije bile " sigurne, uređene i regularne".

Nekoliko sati kasnije, Brazil je objavio odluku da se povlači iz pakta pošto je 1. siječnja vlast preuzeo novoizabrani predsjednik Jair Bolsonaro koji dolazi sa spektra krajnje desnice. Aktualni brazilski ministar vanjskih poslova Aloysio Nunes sudjelovao je pak u ponedjeljak u Marakešu u donošenju teksta.

Konferencija organizirana u Maroku trebala je biti čisto formalna faza u UN-ovu procesu, ali je petnaestak zemalja već najavilo svoje povlačenje ili zamrzavanje odluke nakon odobravanja teksta 13. srpnja u New Yorku (Australija, Austrija, Bugarska, Čile, Estonija, Madžarska, Italija, Češka, Dominikanska Republika, Latvija, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švicarska).

Pakt se treba ratificirati 19. prosinca na zasjedanju UN-ove Opće skupštine u New Yorku.

Pakt, koji nije obvezujući, obuhvaća načela - zaštita ljudskih prava, zaštita djece, priznanje nacionalne suverenosti - i popis prijedloga kako bi se zemljama pomoglo da upravljaju migracijama - razmjena informacija i iskustava, integracija migranata i drugo. Zauzima se za zabranu samovoljnog zadržavanja migranata, a uhićenja dopušta tek kao krajnju mjeru.

Aktivisti za ljudska prava ga ocjenjuju nedovoljnim, napose kada je riječ o pristupu migranata humanitarnoj pomoći i osnovnim uslugama te o radnim pravima migranata. Kritičari ga pak vide kao dokument koji potiče nekontrolirane migracije. (Hina)