Klimatske promjene mogle bi smanjiti financijsku vrijednost posjeda za 2,5 bilijuna dolara, prema prvim procjenama ekonomskog modelinga.
U najgorem scenariju, koje često koriste regulatori kako bi provjerili financijsko zdravlje kompanija i ekonomija, gubici bi se mogli popeti do 24 bilijuna dolara, odnosno 17 posto svjetske imovine te ugroziti svjetsku ekonomiju, piše Guardian.
Istraživanje također pokazuje da financijski sektor preuzima aktivnost kako bi klimatske promjene držao ispod limita opasnosti kojeg su dogovorile svjetske nacije. U tom scenariju, vrijednost financijske imovine pala bi za 315 milijardi dolara i manje, čak i kada su u nju uključene smanjenje emisije štetnih plinova.
'Naše istraživanje investitorima na duge staze govori da nam je bolje u svijetu s malo ugljičnog dioksida', rekao je profesor Simon Dietz s Londonske škole ekonomije i voditelj studije. Unatoč raznim istraživanjima i upozorenjima od strane znanstvenika, investitori ove informacije premalo uzimaju u obzir.
Najveći gubici bi bili uzrokovani direktnim uništavanjem imovine, povećanjem učestalosti ekstremnih vremenskih prilika, te umanjenjem prihoda onih koji su pogođeni iznimno visokim temperaturama, sušom i drugim klimatskim utjecajima. Investitori su također upozoreni na štetnost investiranja u ugljen i plin nakon 2017. godine.
Na rizik od klimatskih promjena na globalnu ekonomiju, upozorili su već Engleska banka, Svjetska banka, a i lideri zemalja G20. 20 najmoćnijih ekonomija na svijetu zatražili su da se naprave istraživanja dugoročnog utjecaja klimatskih promjena. Svjetski ekonomski forum zaključio je kako su najveća globalna prijetnja u ovoj godinu upravo klimatske promjene.
