"Novi toplinski val već se stvara nad Atlantikom. Prema prognozama, u Portugalu i južnoj Španjolskoj temperature će ovog tjedna dosegnuti 43 °C. Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi toplinski udar, dok se dijelovi središnje Azije već prže na temperaturama iznad 40 °C", dramatično je upozorio regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hans Henri P. Kluge.
Izdano crveno upozorenje na vrućinu
Španjolska meteorološka agencija Aemet izdala je crveno upozorenje na ekstremne vrućine u dijelovima triju regija na istoku Španjolske, gdje bi maksimalne temperature mogle doseći između 40 i 42 stupnja Celzija.
Strava u susjedstvu
Maloljetnica silovana, pronađena kako bosa trči pored šume: Uhićen 29-godišnjak
nova akcija USKOK-a
U tijeku su uhićenja i pretresi: Procurilo tko je na meti
Jeziv slučaj u SAD-u
Dadilja (25) seksualno napala dječaka, još je nosio pelene. Sve je objavila
Crveno upozorenje, koje obuhvaća dijelove Katalonije te regije Valencije i Zaragoze, signalizira "iznimnu opasnost" s potencijalno "vrlo ozbiljnim utjecajem" na imovinu i stanovništvo.
Očekuje se da će ovaj novi toplinski val trajati do četvrtka. Među zemljama najjače na udaru klimatskih promjena u Europi, Španjolska je već navikla na visoke temperature, ali posljednjih godina doživljava sve češće i jače toplinske valove tijekom ljeta, sa sve više kontinuiteta.
Ilustracija
Foto:
Getty Images
Aktualni toplinski val drugi je ovog ljeta, nakon lipnja koji je bio drugi najtopliji u povijesti, "s prosječnom temperaturom 3,2 stupnja Celzija iznad normale, koju je nadmašilo samo ljeto 2025.", napominje Aemet.
Španjolska je također prošlog ljeta doživjela najgore šumske požare u svojoj novijoj povijesti.
Sve veća učestalost toplinskih valova i smanjena količina oborina u nekim područjima stvaraju idealne uvjete za razvoj šumskih požara i požara niskog raslinja, koji se lakše pale kada su vegetacija i tlo izrazito suhi.
Sazvan izvanredni sastanak
Zbog ove hitne i ozbiljne situacije, šef WHO-a za Europu sazvao je izvanredni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 države članice, Europske komisije i civilnih udruga.
Više od 130 sudionika, istaknuo je Kluge, jasan je znak da države ekstremne vrućine napokon počinju tretirati kao izvanrednu javnozdravstvenu krizu, a ne samo kao običnu vremensku prognozu. Pitanje je bilo izravno: što smo naučili iz dosadašnjih toplinskih valova i jesmo li spremni za ono što tek dolazi?
Ilustracija
Foto:
Getty Images
Planovi spašavaju živote, ali pola Europe ih uopće nema
"Odgovori država pokazali su stvaran napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano", istaknuo je Kluge.
Kao primjere naveo je Italiju koja prateći smrtnost u 45 gradova dobiva podatke u realnom vremenu, Španjolsku koja surađuje s medijima oko komunikacije rizika, te Austriju, Belgiju i Francusku koje su uspješno rasteretile zdravstveni sustav.
No, upozorio je i na poražavajuću činjenicu i najveći propust u cijeloj priči: "Najalarmantniji propust je taj što niti pola zemalja europske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina. Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm."
"Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokracija - u nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi", upozorio je direktor WHO-a.
Vrućina
Foto:
Afp
"Ekstremna vrućina je sigurnosna prijetnja"
Kluge naglašava da širom Europe domovi za starije, beskućnici i socijalno izolirani građani i dalje redovito ostaju izvan dosega pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora postati otpornija na klimatske promjene. Ipak, napominje da je sastanak pokazao i jedan važan pozitivan pomak - države su konačno počele povezivati službe za izvanredne situacije, urbaniste i ministarstva zdravstva i okoliša.
"Koordinacija unutar vlada - izgrađena oko zajedničkog priznanja da je ekstremna vrućina prijetnja zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora - jedna je od najvažnijih promjena koje smo vidjeli. WHO će sada prikupiti sve lekcije i staviti ih na raspolaganje za sve 53 države članice, a spremni smo pružiti i izravnu tehničku podršku svima koji žele ojačati svoje sustave", poručio je Kluge.
Sada radimo na dvije fronte, zaključio je: "Moramo hitno popraviti ono što je zakazalo proteklih tjedana prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine."