Trideset i pet zemalja 'koalicije voljnih' u utorak je podržalo Parišku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažna sigurnosna jamstva za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, među ostalim i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Sigurnosna jamstva koja zemlje koalicije, prvenstveno europske, planiraju pružiti uz američku podršku nakon eventualnog završetka neprijateljstava "ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu prijetnju Ukrajini" od Rusije, ustvrdio je na konferenciji za novinare.
Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.
Predstavnici 35 zemalja, članica 'koalicije voljnih' u utorak su se okupili u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre. Na sastanku je govorio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a sudjelovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača.
Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao da su kijevski saveznici odredili kako će europske snage odvraćanja djelovati u Ukrajini nakon primirja, kao i koje će zemlje sudjelovati.
Rekao je i da je Ukrajina vodila konkretne razgovore sa SAD-om o praćenju primirja te da računa na to da će sigurnosna jamstva uskoro biti potpisana.
Premijer Andrej Plenković rekao je novinarima u izjavi da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će pomoći diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Neke su zemlje odmah nakon sastanka rekle da isto tako neće slati vojnike, poput Italije, dok su Španjolska i EU kazale da to namjeravaju učiniti.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni je rekla da je obavijestila ukrajinske saveznike u Europi i američke izaslanike da isključuje mogućnost slanja talijanskih vojnika u sklopu sigurnosnih jamstava za Kijev u slučaju postizanja primirja s Rusijom.
"Ponovno potvrđujući talijansku podršku za sigurnost Ukrajine, u skladu sa svojim dugotrajnim stavom, premijerka Meloni je ponovila određene ključne točke položaja talijanske vlade o pitanju jamstava, a osobito isključenje (mogućnosti) raspoređivanja talijanskih kopnenih snaga", objavio je njen ured u priopćenju nakon sastanka.
Njemački kancelar Friedrich Merz kazao je da bi njemačke trupe mogle sudjelovati u međunarodnih snagama, ali izvan Ukrajine.
Španjolska je pak rekla da će predložiti da njena vojska pomogne učvrstiti mir u Ukrajini jednom kada se tamo postigne prekid vatre, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na tiskovnoj konferenciji u utorak nakon skupa u Parizu.
"Španjolska vlada će predložiti da otvorimo vrata vojnom sudjelovanju u Ukrajini", rekao je, dodajući da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u Španjolskoj.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je pak je u utorak rekao da je Europska unija spremna podržati mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu.
"Pomoći ćemo našim civilnim i vojnim misijama EU-a na terenu. Ukrajina mora biti u najsnažnijem mogućem položaju prije, tijekom i nakon bilo kakvog primirja", poručio je nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom u Parizu tijekom samita 'koalicije voljnih'.
Plenković: Velik broj zemalja spreman pomoći u održavanju mira u Ukrajini
Premijer Andrej Plenković u utorak je rekao da je na sastanku 'koalicije voljnih' u Parizu velik broj zemalja iskazao spremnost pomoći u održavanju mira u Ukrajini nakon prekida vatre – neke svojim vojnicima, a druge, poput Hrvatske, diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Premijer Plenković ocijenio je sastanak na vrhu „važnim jer su mnoge zemlje, svaka na svoj način, iskazale spremnost” biti dio koalicije koja će Ukrajini pružati sigurnosne garancije koje će spriječiti novu rusku agresiju.
„Neke će participirati sa snagama, koje bi u slučaju da dođe do prekida vatre i da se postigne dogovor bile u Ukrajini na terenu, a neke druge zemlje poput Hrvatske, koja neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij, bi i dalje nastavile davati podršku Ukrajini” kao što su to činile i dosad – političkim i diplomatskim naporima ili paketima vojne pomoći.
U završnoj deklaraciji skupa europske zemlje su iskazale spremnost pružiti „pravno obvezujuća” sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage predvođene Europom, a „potpomognute” američkim sredstvima.
SAD je pristao predvoditi mehanizam praćenja provedbe primirja, obavještajno i logistički biti dio mirovnih snaga, kao i vojno intervenirati u slučaju novog ruskog napada, stoji u deklaraciji.
Koalicija je „uz podršku SAD-a” dogovorila i nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao „prve linije obrane i odvraćanja”.
To će, između ostalog, uključivati pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u financiranju njezinih oružanih snaga te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih oružanih sukoba.
Plenković je rekao da se razgovaralo i o „paketu prosperiteta”, odnosno pomoći Ukrajini u njezinoj obnovi i gospodarskom razvoju, a da su spremnost na investicije, javne i privatne, iskazali i Amerikanci. Koalicija je razgovarala i o ukrajinskim aspiracijama prema članstvu u EU-u, nastavio je premijer.
Kazao je kako sada slijede daljnji razgovori ukrajinske, američke, europske i ruske strane kako bi se „pokušao iskoristiti politički trenutak” postignut u Parizu.
„Ovaj intenzitet razgovora o postizanju mira u Ukrajini je ušao u fazu velike dinamike”, smatra predsjednik vlade.
Grenland na pariškom sastanku
Svjetski mediji uoči sastanka u Elizejskoj palači pisali su kako sjenu na taj susret bacaju nove poruke svojatanja Grenlanda koje su stigle iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U vrijeme dok su čelnici još stizali u Elizejsku palaču Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim priopćenjem su poručile da Grenland „pripada njegovim stanovnicima” te samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj sudbini.
Plenković je rekao da je danska premijerka Mette Frederiksen na skupu „između redaka” naglasila važnost jedinstva „svih saveznika” i transatlantskog partnerstva.
„Za njih je to ne-tema, u smislu da ne dolazi u obzir da se de facto iskazuju pretenzije prema Grenlandu koji je dio Danske”, a Kopenhagen tu ima podršku ne samo potpisnica izjave u utorak, nego „svih ostalih unutar NATO-a”.
-
STRAVA NA RIJECIDječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali"
-
Brojna upozorenjaViše od pola metra i ne staje: Pogledajte gdje je palo najviše snijega, jedno je mjesto rekorder
-
Sigurnost u vožnjiVozači, ovo su zimske gume koje su dobile najbolje ocjene na testiranju
