Ratni sukob na Bliskom istoku utječe i na domaću poljoprivredu, posebno na uzgajivače junadi kojima je zaustavljen izvoz u Libanon.
A tko bi idući mogao biti u problemu kada je u pitanju izvoz, gdje je kraj poskupljenjima te što će se dogoditi ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren, otkrio je za Dnevnik Nove TV konzultant Zvonimir Mršić u razgovoru s reporterkom Sabinom Tandarom Knezović.
Problemi s izvozom
Obzirom da se uzgajivačima junadi tržište zatvorilo, ostaje upitno što će se dogoditi s mesom. "Ako ostane u Hrvatskoj, možemo li očekivati možda da će pojeftiniti cijena mesa?", upitala je Tandara Knezović.
"Ja mislim da će se tržište otvoriti. Mislim i da će se odgođeni utovar vrlo brzo riješiti", odgovorio je Mršić. "Ako ne, to nažalost nisu tako velike količine koje bi mogle poremetiti tržište jer stočarska proizvodnja, posebno junadi u Hrvatskoj, iz godine u godinu pada. Nekad su oni izvozili cijele brodove, sada samo popunjavaju neke druge brodove. Tako da mislim da je ovo trenutni zastoj i da će se naći neko rješenje. Potražnja za tom vrstom mesa i cijena junadi u posljednjih je nekoliko godina u stalnom rastu. U Hrvatskoj je negdje do 40 posto domaće proizvodnje, tako da ne vidim da će to imati neki značajan utjecaj na hrvatsko tržište", nadodao je.
Unatoč domaćoj proizvodnji, Mršić ne smatra da će cijene pasti, posebno ne u jeku sukoba. "Većina junećeg mesa koje se kupuje u trgovačkim centrima je iz uvoza. Oni su se usmjerili na izvoz jer tako mogu postići bolju cijenu. Ali ova situacija možda to promijeni, pri čemu uvjeti u kojima oni posluju govore da nisu dobri, jer broj grla iz godine u godinu pada i broj uzgajivača iz godine u godinu pada. Ali svakako, bilo bi dobro da sada turistima koji će doći na Jadran ponudimo hrvatsku junetinu", rekao je.
Na pitanje tko bi još mogao imati problema s izvozom, Mršić je odgovorio da Hrvatska nema značajan izvoz u Perzijskom zaljevu te da rat ne bi trebao znatno naštetiti ekonomiji.
"No, s druge strane imamo problem zato što se 20 posto ukupne nafte proizvodi dolje te 20 posto ukupnog ukapljenog plina, i ono što je značajno - 30 posto umjetnog gnojiva. To će dovesti do poremećaja na globalnom tržištu, ovisno o tome koliko će ovaj sukob dugo trajati. Ukoliko on završi sutra ili ovaj vikend, onda se te posljedice mogu vrlo brzo sanirati. Ukoliko će taj sukob trajati mjesec dana, procjena je Međunarodnog monetarnog fonda da bi mogao utjecati negdje oko 0,5 posto na globalnu inflaciju i zaustavljanje rasta BDP-a. Ako će trajati tri mjeseca, onda bi utjecaj na inflaciju mogao biti čak do 3 posto, a ako bi trajao dulje od šest mjeseci, onda bi utjecaj mogao biti veći od 3 posto, čak i 5 posto na globalnu inflaciju, pa onda tako i kod nas", objasnio je.
Nadodao je da će svaka akceleracija inflacije koja je vanjska, odnosno koja nije izazvana u Hrvatskoj, utjecati na inflaciju.
Izazovi inflacije
Uskršnja košarica nikad nije bila skuplja, a rast cijena već je vidljiv na jajima, istaknula je Tandara Knezović.
Mršić napominje da se rat do Uskrsa neće odraziti na cijene. Istaknuo je da je cijena jaja u proteklom razdoblju bila niža zbog većeg uvoza iz Ukrajine i ostalih zemalja. "Ali nažalost, dio naših uzgajivača je bio pod velikim pritiskom uvoza kroz proteklo razdoblje, a koji je doveo do toga da su cijene jaja bile ekstremno niske, pa je to utjecalo na njihovu produktivnost".
Mršić je upozorio i na mogući problem u opskrbi katarskim plinom koji bi mogao izazvati šire posljedice u industriji, uključujući i proizvodnju čipova na Tajvanu, koji su ključni za brojne tehnološke proizvode.
Treba li Hrvatska iskoristiti priliku?
Novonastala situacija u svijetu mogla bi imati utjecaja i na turizam.
"Idemo biti realni. Dakle, cijena goriva u Njemačkoj trenutno je veća od 2 eura. Mi očekujemo 3 milijuna Nijemaca ovog ljeta u Hrvatskoj. Hoće li se oni odlučiti kao autodestinacija s tako skupim gorivom ići u Hrvatsku ili ne, vidjet ćemo", rekao je.
"Ali s druge strane", nastavio je, "plin je sirovina za njemačku kemijsku industriju. Ako cijena plina poraste, što već jest, porast će i inputi u njemačku kemijsku industriju, smanjit će se njihova konkurentnost. Pitanje je što će biti tamo sa sigurnošću radnih mjesta. Dakle, postoji izazov za tih 3 milijuna turista iz Njemačke. Imamo izazov i za Mađarsku i Slovačku, gdje nisu baš lijepi tekstovi u novinama zbog ovog sukoba oko JANAFA i protoka nafte".
"Dakle, nije jednoznačno da to što ljudi sada neće ići na Bliski istok ili u Dubai da će doći k nama, jer se situacija globalno mijenja", zaključio je.
Za kraj je Tandara Knezović upitala što je s SDP-om, na što je Mršić kratko odgovorio: "Polako".
Galerija
