Ministri financija EU-a u utorak su odobrili da se 15 država članica odmaknu od proračunskih pravila Unije kako bi znatno povećale svoje obrambene izdatke.
"U ovom presudnom trenutku ulaganje u naše obrambene sposobnosti mora ostati naš glavni prioritet", izjavila je Stephanie Lose, ministrica za gospodarska pitanja Danske, koja trenutno predsjeda Vijećem EU‑a.
"Današnjom aktivacijom nacionalne klauzule izuzeća državama članicama, omogućuje se povećanje izdvajanja za obranu uz istodobno očuvanje održivih javnih financija", dodala je.
Države čije je zahtjeve za aktivaciju nacionalne klauzule izuzeća u okviru Pakta stabilnosti i rasta Vijeće EU‑a odobrilo su: Hrvatska, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija.
Njemačka je također zatražila povoljnije fiskalne uvjete za obranu, no Vijeće EU‑a za sada nije u poziciji donijeti odluku jer je Berlin, čija je nova vlada stupila na dužnost u travnju, još nije dostavio svoj fiskalno-strukturni plan u kojem su navedena prioritetna javna ulaganja i reforme za nadolazeće razdoblje.
Ova odredba omogućuje državama članicama da povećaju izdvajanja za obranu za 1,5 posto BDP‑a godišnje tijekom četiri godine, bez posljedica, čak i ako to dovede do prekoračenja propisane gornje granice deficita od 3 posto BDP‑a.
To je dio EU‑ova plana Readiness 2030 vrijednog 800 milijardi eura za povećanje obrambenih izdataka u sljedeće četiri godine, pri čemu je Europska komisija ranije procijenila da bi u sektor moglo biti uloženo do 650 milijardi eura.
Zemlje EU‑a koje će imati koristi od povoljnijih fiskalnih pravila članice su i NATO‑a, koji je krajem prošlog mjeseca dogovorio udvostručenje cilja izdvajanja za obranu na 5 posto BDP‑a do 2035. godine, javlja Euronews.
Novi cilj predstavlja veliki izazov za neke saveznice – Belgiju, Italiju, Mađarsku, Rumunjsku, Francusku, Poljsku i Slovačku, koje su već predmet postupka zbog prekomjernog deficita pokrenutog od strane Europske komisije zbog lošeg stanja javnih financija.
Malta je također pod posebnom prismotrom u okviru istog postupka.
Ova utrka u naoružanju događa se usred upozorenja obavještajnih agencija da bi Rusija prema kraju desetljeća mogla biti u poziciji napasti neku drugu europsku zemlju.
