Milanović boravi u radnom posjetu susjednoj državi tijekom kojeg je bio u Vitezu i Mostaru, ali ne i u glavnom gradu Sarajevu.
On je u nedjelju rekao da u BiH neće imati službene susrete sve dok u njenom državnom vrhu sjedi Željko Komšić čiji je izbor ocijenio nelegalnim jer za njega nisu glasali Hrvati.
Ponovio je da je Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma obvezna inzistirati da se taj dokument dosljedno poštuje i uvažavaju prava sva tri konstitutivna naroda, uključujući Hrvate.
Komentirajući Milanovićeve izjave, bošnjački član državnog vrha je kazao da se Milanović koristi rječnikom neprimjerenim za jednog državnog čelnika.
"Izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o Bosni i Hercegovini sadržavaju vokabular kakav jedan ozbiljan državnik ne bi trebao koristiti, naročito jer je gospodin Milanović u Bosni i Hercegovini i uz ovakve izjave ponaša se kao nepristojan gost u tuđoj kući", izjavio je Džaferović.
Dodao je da Milanović zapravo nema nikakve posebne ovlasti niti je pozvan baviti se unutarnjim pitanjima BiH.
"Njegovi pokušaji da to uradi prožeti su neznanjem i neozbiljnom arogancijom čime Milanović postaje sve veći rasadnik nestabilnosti i retorike podjela i uvreda. Ako poštuje BiH, onda je dužan poštovati i njen ustav i njene institucije. Bio je elementarni red da razgovara sa institucijama Bosne i Hercegovine i da dvije države konačno počnu rješavati otvorena pitanja", kazao je Džaferović.
Pročitajte i ovo
Ocijenio je kako je hrvatski predsjednik došao u BiH samo praviti probleme i incidente te ga je pozvao da niti ne dolazi ako će se tako ponašati.
Džaferovićev priznaje da su Hrvatska i Srbija potpisnice Daytonskog sporazuma, ali dodaje i i da su "sudjelovale u agresiji na BiH".
Po njegovim riječima, izbor članova kolektivnog predjedništva ne temelji se na etničkom legitmitetu nego samo na etničkoj identifikaciji kandidata za te pozicije.
Dodao je da nigdje u Daytonu ne stoji da Hrvati biraju jednog, a Bošnjaci drugog člana, nego samo to da je jedan član Hrvat, a drugi Bošnjak. Europski sud za ljudska prava je naložio da se i to obriše iz ustava, jer svi građani imaju pravo da budu birani, a ne samo Bošnjaci i Hrvati, kaže Džaferović.
"Ovo što nam nudi gospodin Milanović je put u potpunu etničku podjelu BiH i potpuno ukidanje građanskog principa, koji je također ugrađen u Dayton", smatra on.
Za razliku od Džaferovića, čelnik oporbenog Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić se slaže da Bošnjaci ne bi trebali birati hrvatskog člana državnog vrha.
"Mislim da je u redu da Hrvati biraju svoj legitimnog predstavnika", izjavio je Radončić za televiziju N1 Radončić, ali i dodao da se političari iz susjednih država ne bi trebali miješati u unutrnja pitanja BiH.
Ranije je i predsjednik stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković, koji na izborima iduće godine želi preuzeti vlast od najjače bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) rekao kako "nije u redu" da Hrvatima drugi biraju člana predsjedništva.
"To je pitanje oko kojega treba sjesti i dogovoriti se", izjavio je Konaković.
