Uz europske zastupnike biraju i parlament: Građanima jedne članice izbora je preko glave

Kad su prije pet godina posljednji put u Belgiji održani savezni izbori, bilo je potrebno gotovo 18 mjeseci prije nego što je novi premijer uspio sastaviti sedmeročlanu koalicijsku vladu.

tri vijesti o kojima se priča U Arizoni Dječaka proglasili mrtvim, a pet sati kasnije uslijedio je novi šok: "Nisam bez razloga završio medicinski fakultet" neočekivan obrat Šokantno! Pokušala dogovoriti ubojstvo supruga, ali ju je potencijalni ubojica prijavio sve je snimila Incident u susjedstvu: Ponudio prijevoz turistici pa ju počeo pipati, a onda je uslijedio novi šok

Čekanje je bilo još dulje nakon izbora 2010. kad je za formiranje vlade trebao 541 dan što je još uvijek svjetski rekord.

Belgijski glasači u nedjelju, uz europske, izlaze i na nacionalne i regionalne izbore. U zemlji je u porastu kranja desnica i krajnja ljevica i ishod izbora mogao bi ponovo donijeti složene pregovore u u zemlji s 11,5 milijuna stanovnika podijeljenih jezikom i dubokim regionalnim identitetima.

Belgija je podijeljena duž jezičnih linija, s frankofonom Valonijom na jugu i Flandrijom na sjeveru, gdje se govori nizozemski. Nacionalne vlade uvijek formiraju koalicije sastavljene od stranaka iz obje regije.
Ankete pokazuju da je nova glavobolja na pomolu. Dvije flamanske nacionalističke stranke spremne su prikupiti najveći udio glasova u Flandriji.

Očekuje se da će krajnje desna stranka Vlaams Belang, koja podupire neovisnost Flandrije, osvojiti više od 25 posto glasova. Odmah iza, desničarski Novi flamanski savez (N-VA) mogao bi dobiti oko 20 posto glasova.

U Valoniji se predviđa uspjeh Socijalističke stranke ispred liberala i krajnje lijeve Belgijske radničke stranke.

Siromašnija Valonija, čiji je pad započeo 1960-ih dok je gospodarstvo Flandrije poraslo, tradicionalno naginje nacionalnom jedinstvu jer bi regija vjerojatno sama teško ekonomski preživjela.

Teško sastavljanje vlade

Ako se ove projekcije potvrde, sastavljanje vlade bit će iznimno teško, pogotovo ako se flamanski nacionalisti udruže s ekstremnom desnicom na regionalnoj razini, što bi ih vjerojatno isključilo iz koalicijskih pregovora s umjerenim strankama.

Sophie Wilmes, bivša liberalna privremena premijerka, već je upozorila da se neće uključiti u moguće koalicijske pregovore ni s krajnjom desnicom ni s krajnjom ljevicom. Također je predvidjela "goleme probleme" ako se Novi flamanski savez udruži s radikalnim Vlaams Belangom.

"To bi gotovo onemogućilo formiranje savezne vlade", citirali su je belgijski mediji. "Nitko ne želi formirati koaliciju sa strankom koja se udružuje s Vlaams Belangom."

Rast popularnosti antiimigrantskog i separatističkog Vlaams Belanga odražava trend da populističke i krajnje desne stranke posljednjih godina ostvaruju uspjehe diljem EU-a.

U Belgiji je Vlaams Belangu do sada bio blokiran ulazak u vlade jer su druge flamanske stranke obećale da će ga isključiti iz vlasti.

Prema Lauri Jacobs, politologinji sa Sveučilišta u Antwerpenu, jedna od glavnih prednosti Vlaams Belanga je to što nije sudjelovao u sadašnjoj vladi koju vodi liberal Alexander De Croo.

"Vidimo porast nezadovoljstva među biračima, puno negativnih emocija, a stranka uspijeva kanalizirati taj bijes u svoju korist", rekla je.

"Ankete pokazuju da malo birača osjeća da ih predstavlja politička klasa na vlasti, a Vlaams Belang u velikoj mjeri jaše na tom valu", rekla je.

Također je nejasno mogu li u Valoniji socijalisti i radikalna ljevica pronaći zajednički jezik i ujediniti se sa Zelenima nakon izbora, posebice zbog dvosmislenih stavova Radničke stranke o potpori Ukrajini i NATO-u.

Bugari na šestim izborima u tri godine

Bugari u nedjelju izlaze na birališta na svoje šeste parlamentarne izbore u tri godine, ali analitičari kažu da je malo vjerojatno da će izbori donijeti stabilnu vladu koja može okončati dugu političku nestabilnost i deblokirati gospodarske reforme.

Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije i jedna od njezinih najkorumpiranijih država, muči se s čestim smjenama vlada od masovnih prosvjeda protiv korupcije 2020. godine. Od tada je provedeno pet izbora koji su proizveli klimave koalicije koje su se brzo raspale.

Najnovije ankete javnog mnijenja pokazuju da ni ovaj put nijedna stranka neće osvojiti većinu.

Birališta se otvaraju u 7 sati ujutro po mjesnom vremenu, a zatvaraju se u 20 sati. Izlazne ankete trebale bi biti objavljene odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta. Prvi djelomični rezultati očekuju se oko ponoći.

Bugarskoj treba stabilna vlada koja dobro funkcionira kako bi ubrzala protok sredstava EU-a u lošu infrastrukturu i kako bi je potaknula da se pridruži eurozoni te u potpunosti sudjeluje u europskom otvorenom šengenskom prostoru.

Slab interes 

Planovi za pridruživanje eurozoni već su dva puta odgođeni zbog neispunjenih ciljeva inflacije. Pristupanje je trenutno zakazano za 25. siječnja 2025.

Neuspjeh u formiranju stabilne vlade povećao bi rizik od daljnjih odgoda, objavili su analitičari Tenea u prošlotjednom izvješću.

Bugarska je do sada primila samo 1,4 milijarde eura od 5,7 milijardi eura dostupnih bespovratnih sredstava iz instrumenta EU-a za oporavak i otpornost.

"Daljnji napredak je neizvjestan jer zemlja mora provesti politički osjetljive reforme u energetskom sektoru, što bi moglo biti teže bez stabilne vlade", dodali su.

Nedjeljno glasovanje potaknuto je raspadom vladajuće koalicije u ožujku koja se sastojala od stranke desnog centra GERB i reformističke stranke Nastavljamo promjene (PP).

Po posljednjoj anketi Gallupa, koju je u petak objavila novinska agencija BTA, GERB je u vodstvu s 25,9 posto glasova, a slijede ga tri stranke u tijesnoj utrci za drugo mjesto.

PP po anketi dobiva 15,7 posto glasova. Ultranacionalistička proruska stranka Preporod 15,5 posto, a Pokret za prava i slobode, koji predstavlja uglavnom veliku tursku manjinu, 15,3 posto.

I Bugari će u nedjelju birati svoje predstavnike za Europski parlament, ali umor od izbora mogao biti problem. U anketi Gallupa samo je 40 posto ispitanika reklo da planira glasati.