Europa bi se već u idućim tjednima mogla suočiti s nestašicama goriva, upozorio je čelnik Shella, dok se posljedice krize na Bliskom istoku sve snažnije prelijevaju na globalno tržište energije.
Izvršni direktor kompanije Wael Sawan rekao je da je globalni pritisak na opskrbu naftom i plinom već natjerao dijelove Azije na smanjenje potrošnje energije te da se taj "lančani učinak" u vrlo kratkom roku može proširiti i na Europu.
Prema njegovim riječima, europske vlade mogle bi biti prisiljene ograničiti potražnju za energijom – potez koji nije viđen od energetske krize 2022. godine – kako bi spriječile nestašice.
Oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) trenutačno je blokirano u Perzijskom zaljevu nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac. Vojni izvori navode da Velika Britanija predvodi napore za ponovno otvaranje tog ključnog pomorskog prolaza, pri čemu se razmatra korištenje bespilotnih sustava za razminiranje s civilnih brodova.
Istodobno, Donald Trump priprema slanje padobranaca za moguću kopnenu invaziju na ključne otoke uz iransku obalu, iako je u utorak poručio da se istodobno vode i mirovni pregovori s Teheranom.
Potpredsjednik JD Vance navodno bi prvi put mogao preuzeti ulogu pregovarača, budući da Iran odbija razgovarati s dosadašnjim američkim izaslanicima za Bliski istok.
Izvori iz Zaljeva tvrde da iranska strana odbija susrete sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, optužujući ih za "zabijanje noža u leđa" tijekom ranijih nuklearnih pregovora.
Kako sukob ulazi u četvrti tjedan, Međunarodna agencija za energiju pozvala je države na smanjenje potrošnje nafte i plina, između ostalog poticanjem rada na daljinu, smanjenjem ograničenja brzine na cestama i većim korištenjem javnog prijevoza.
U Aziji, koja je snažno ovisna o energentima s Bliskog istoka, vlade su već uvele četverodnevni radni tjedan, pozvale građane na manju uporabu klima-uređaja te suspendirale službena putovanja u inozemstvo.
Govoreći na industrijskoj konferenciji u Houstonu, Sawan je upozorio da bi Europa uskoro mogla morati primijeniti slične mjere.
"Riječ je o lančanom učinku. Najprije pogađa južnu Aziju, zatim jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a potom, kako ulazimo u travanj, sve više i Europu", rekao je.
"Pokušavamo surađivati s vladama i upozoriti ih na poluge koje će možda morati povući – uključujući mjere na strani potražnje, upravljanje zalihama i način nabave energenata".
Bankari upozoravaju da bi dugotrajan energetski šok mogao gurnuti Ujedinjeno Kraljevstvo u recesiju, dok je RAC Foundation izračunao da su rastuće cijene goriva već stajale vozače stotine milijuna funti više na benzinskim postajama.
Britanska vlada poručila je da prati situaciju te naglasila da zemlja ima "raznoliku i otpornu opskrbu energijom".
Iz energetskog sektora ipak upozoravaju da je scenarij nestašica malo vjerojatan i predstavlja "najgori mogući ishod", koji bi se ostvario samo ako se sukob između SAD-a, Izraela i Irana produži do ljeta.
Tržišta su već reagirala panično: cijene nafte porasle su za 40 posto, a plina za 60 posto u posljednja četiri tjedna.
Situaciju dodatno pogoršavaju iranske prijetnje napadima na brodove koji prolaze Hormuškim tjesnacem, čime je praktički blokirana petina svjetske opskrbe naftom i LNG-jem.
U Aziji je to pokrenulo utrku za alternativnim izvorima, pa se Kina, Japan i Južna Koreja natječu s Europom za isporuke iz SAD-a, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i LNG-a.
"Sve više američkih tereta preusmjerava se u Aziju jer ondje postižu višu cijenu", rekao je Ashley Kelty, analitičar za naftu i plin u Panmure Liberumu.
Strah od recesije među kućanstvima
Visoki izvor iz britanskog energetskog sektora priznao je da je scenarij koji opisuje čelnik Shella "jedan od najgorih mogućih, ali i dalje realan".
"Trenutačno su ljudi manje zabrinuti za fizičku sigurnost opskrbe, a više za cijene", rekao je.
"Čak i na vrhuncu prošle energetske krize, kada smo izgubili velike količine plina iz Europe, uspjeli smo osigurati stabilnu opskrbu".
Dodao je, međutim, da postoji točka – vjerojatno u lipnju ili srpnju – kada cijene mogu toliko porasti da će se postaviti pitanje je li Europa uopće spremna platiti potrebne količine.
U tom bi slučaju kućanstva i poduzeća mogli početi sami ograničavati potrošnju.
Vlada ima ovlasti, temeljem Zakona o energiji, preuzeti kontrolu nad opskrbom gorivom u izvanrednim situacijama, kao što je učinjeno 2000. godine tijekom blokada skladišta goriva.
No Adam Bell, bivši vladin dužnosnik za energetiku, smatra da takav scenarij još nije blizu. Očekuje da će se vlasti prije odlučiti za "blaže" mjere, poput ograničenja brzine ili preporuka za rad od kuće.
"Ako će se nešto poduzeti u kratkom roku, to će biti takve mjere", rekao je.
Europska komisija već je pozvala države članice da smanje ciljeve za skladištenje plina za iduću zimu.
Istodobno, investicijske banke upozoravaju da bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo ući u recesiju ako se energetski šok nastavi.
Morgan Stanley procjenjuje da bi Bank of England mogla podići kamatne stope ako cijene energije ostanu visoke, što bi do kraja 2026. moglo izazvati gospodarski pad.
Glavna ekonomistica te banke za Ujedinjeno Kraljevstvo Bruna Skarica upozorila je na "izraženu recesiju na prijelazu godine" ako se trend rasta cijena nastavi.
Simon French iz Panmure Liberuma također smatra da je recesija u drugoj polovici godine "realna mogućnost".
Glavni ekonomist Bank of England Huw Pill upozorio je da "postoje granice onoga što monetarna politika može učiniti" kako bi zaštitila kućanstva od rasta cijena energije.
Posljedice krize mogle bi se preliti i na cijene hrane. Institut za distribuciju prehrambenih proizvoda procjenjuje da bi inflacija hrane mogla dosegnuti 8 posto do lipnja 2026., što je više nego dvostruko od trenutačnih 3,6 posto.
Srednji sloj mogao bi ostati bez pomoći
Britanska ministrica financija Rachel Reeves naznačila je da srednji sloj možda neće biti obuhvaćen budućim mjerama pomoći za račune za energiju.
U obraćanju parlamentu rekla je da se razmatraju mjere za ublažavanje troškova, ali da vlada neće ponoviti „nefinancirani i neselektivni paket pomoći“ kakav je uveden nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Tada su računi za energiju bili ograničeni na 2.500 funti unatoč snažnom rastu cijena.
"Moramo učiti iz pogrešaka prošlosti", rekla je Reeves.
"Prethodna vlada povećala je zaduživanje, kamatne stope, inflaciju i troškove hipoteka neciljanim paketom koji je koristio i najbogatijima".
Naglasila je da će pomoć biti usmjerena "onima kojima je najpotrebnija" te najavila dodatne informacije o cijenama goriva u idućem mjesecu, piše Telegraph.
Prema dostupnim informacijama, potpora će vjerojatno biti ograničena na osobe koje primaju socijalne naknade, jer vlasti nemaju spreman sustav za precizno utvrđivanje prihoda svih kućanstava.
Iako porezna uprava raspolaže podacima o prihodima pojedinaca, pomoć se mora ciljati na razini kućanstava, a projekt povezivanja tih podataka tek je započeo i trajat će više od godinu dana.
Zbog toga bi se vlada mogla osloniti na postojeće kriterije za program popusta na energiju za najugroženije, koji se primjenjuje isključivo na korisnike socijalnih naknada.
