"AstraZeneca još nije obavila sva istraživanja koja uključuje starije osobe, tek ćemo kroz velikim obimom cijepljenja vidjeti koliko su zaštićene određene skupine. Moramo znati da kod starijih od 65 godina od cjepiva ne djeluju isto kao kod mlađih – imunološki sustav nije isti. Djelovat će dovoljno da dijelom zaštitimo te skupine", rekla je, uz ostalo, Markotić odgovarajući na pitanje zašto je Hrvatska odlučila cijepiti s tim cjepivom starije od 65 godina.
Pročitajte i ovo
"Bolje čak sada cijepiti i AstraZenecinim cjepivom i zaštiti ih, nego ne uopće", poručila je.
Podsjetila je da ne postoji prisila na cjepivo, ali da će građani koji ga odbiju onda morati čekati da se ukaže mogućnost za cijepljenjem nekim drugim cjepivom.
Izvijestila je da je 19. siječnja EU Agencija za lijekove imala sastanak s ruskim proizvođačem cjepiva te će ruska strana tijekom veljače dostaviti potrebnu dokumentaciju.
"Prema podacima cjepivo, ima visoki postotak uspješnosti s malo nuspojava", rekla je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti i članica nacionalnog Stožera civilne zaštite Alemka Markotić.
"Sa školarcima je izvjesno popuštanje mjera koje omogućava da se vrate u školske klupe, da na lakši, i njima sigurno draži način nastave svoje aktivnosti. Za sve ostale mjere će se postupno pratiti situacija", rekla je Markotić. U današnjoj situaciji, dodala je, na primjeru nekoliko zemalja i tjedan dana je puno i u tjedan dana se mogu dogoditi i dobre i loše stvari.
O masovnom kršenju mjera
Na pitanje kako gleda na masovno kršenje mjera i jesu li ljudi koji u tome sudjeluju "bioteroristi", kako ih je svojevremeno nazvala, Markotić naglašava kako svatko od nas treba biti odgovoran.
"Svako neodgovorno ponašanje koje može doprinijeti ugrožavanju tuđeg života i zdravlja ima te elemente, koliko god ta riječ možda grubo zvuči. ... Umjesto da smo spremni odmah osuditi sve i svakoga ili smo spremni uprijeti prstom i reći: Dobro, ako ovaj nešto radi, idem i ja.
Znači neću ja skočiti na glavu ako će netko drugi, to znači da i dalje moramo biti odgovorni, da moramo jedni druge stalno upozoravati, ne osuđivati, da moramo biti odgovorni, da sve situacije koje se odnose na dulja, veća okupljanja, na boravak u zatvorenim prostorima većih skupina ljudi bez distance i bez zaštitnih sredstava, bez higijene, može dovesti do rizika.
Sve to razumijemo, i mladima je dosadilo, i ljudi bi radili i oni koji su zatvoreni, sve je to jasno. Ali ako određene aktivnosti ugrožavaju život i zdravlje, onda moramo još malo biti strpljivi, dok se ne procijepi veći postotak ljudi, dok ne dođu bolji dani gdje ćemo moći vani više boraviti", poručila je Markotić u razgovoru za RTL.
Upitana hoće li uskoro regionalni stožeri moći donositi svoje odluke bez da čekaju onaj nacionalni, kaže kako će sigurno doći do toga.
"Sigurno će se to omogućiti, osobito prema turističkoj sezoni. Mislim da nam je svima u interesu da regije koje su turističke već sada sami stvore preduvjete da mogu imati uspješnu i kvalitetnu turističku sezonu", kazala je Markotić.
Koliko je realno da novi brzoširući soj koronavirusa dođe u Hrvatsku, Markotić kaže kako virusi ne poznaju granice te da je moguće da je već stigao i u Hrvatsku.
"Po brojevima slučajeva još nemamo, i nismo ih još identificirali. To je velika opasnost, i zbog toga je cijela Europa i svijet oprezan", upozorila je.
Naglasila je kako Hrvatska, Estonija i Finska imaju jedne od najliberalnijih mjera opreza.
"Pokušavamo da se veći dio aktivnosti gospodarstva održava", istaknula je Alemka Markotić.
