PRIJETI LI HRVATSKIM VINARIMA PROPAST? "Ako država nešto ne poduzme nestat će svi naši vinogradi"

tri vijesti o kojima se priča Nesvakidašnje scene VIDEO Vučićevi pristaše usred Beograda raspalili Thompsona: "Ustaše! Tupadžije!" NEOBJAŠNJIVA SMRT Tragičan lov: Trojica muškaraca pronađena na samo nekoliko metara udaljenosti, policajce je dočekala strašna scena NIZ UDARACA Makljaža na ulici: Majka udarila sina, prolaznik majku, a na kraju se uključio i suprug

Prije devet godina je vinogradar Josip Tržec iskrčio nešto više od jednog hektara pripremajući ga za sadnju 6625 novih trsova. Nije to bio lak posao, zapravo je trajao mjesecima. Pritom je stradao i jedan stroj za mljevenje kamena dopremljen iz Dalmacije, koji je ipak pokleknuo pod tvrdim kamenom sjeverne Hrvatske. Raspao se već nakon prvih sto metara. Desetak ljudi svakodnevno je na pripremi budućeg vinograda radilo više od šest mjeseci. Trsovi su konačno zasađeni, svi iz strogo kontroliranog uzgoja, sa svim certifikatima da su potpuno zdravi.

Od tada je prošlo punih devet godina i baš kad je trebao početi davati puni urod pojavio se problem - Tržecovi su trsovi oboljeli od bakterije koja uzrokuje zlatnu žuticu, bolest koju širi američki cvrčak i za koju agronomi još nisu našli lijeka. Jedino rješenje je iščupati sve trsove s korijenom i spaliti ih.

Upravo to čini Tržec proteklih tjedan dana. Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede je 22. studenog naredila uništavanje čitavog vinograda. "Uništit ću sve trsove, ali time nećemo riješiti problem. Oko mog vinograda nalaze se zapušteni vinogradi koje nitko ne održava i koji su vjerojatno uzročnici zaraze. I nitko mi ne jamči da se bolest neće vratiti ukoliko zasadim novi vinograd", kaže Tržec koji je nedavno bio i u Francuskoj kako bi provjerio kako ta zemlja rješava ovaj problem.

"Francuzi tome pristupaju daleko ozbiljnije. Na prvu pojavu zaraze oni uništavaju cijeli vinograd i sve u krugu od kilometra. Zatim svakih 15 dana provjeravaju žarište kako bi bili sigurni da se bolest neće vratiti. Čini se da se zasad samo na ovaj način može spriječiti da vinogradi potpuno nestanu. Nažalost, bojim se da će se kod nas upravo to dogoditi, jer ćemo na kraju morati uništiti i ono što možda ne bi bilo potrebno da se tom problemu pristupa ozbiljno i sustavno. Na kraju će ova grana privrede potpuno nestati", kaže Tržec.

Problem sa zlatnom žuticom imao je i Krešimir Lovrec, vinogradar iz Svetog Urbana, kraj Čakovca, no on svoj vinograd nije uništio bagerom, već ga je spasio škarama. "Nama su podvalili zaražene sadnice i kad smo otkrili bolest puno smo čitali, razgovarali sa stručnjacima i odlučili smo krenuti metodom amputacije bolesnog dijela trsa. Metoda je zapravo jednostavna, samo morate uvijek imati škare sa sobom. Stručnjaci su utvrdili da se ta bakterija ne prenosi škarama i da ne može preživjeti u atmosferi", kaže Lovrec, koji je na taj način spasio hektar zasađenog chardonnaya koji je najmanje otporan na ovu bolest.

Stručnjaci, međutim, smatraju da ova metoda ne jamči uspjeh i da nije znanstveno dokazano da je oštrom rezidbom moguće suzbiti bolest.

"Nažalost, jedino je rješenje čupati i spaljivati sadnice, jer se ovdje radi o bakteriji. U nekim se slučajevima oštrom rezidbom može smanjiti koncentracija, ali to nije znanstveno dokazano i niti jedan stručnjak neće vam to potvrditi jer to ovisi o jako puno faktora", kaže Darko Vončina sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Tržec ima nešto više od 90 tisuća trsova zasađenih na 16 hektara i kaže da će zbog ove zaraze sigurno morati uništiti još bar tridesetak tisuća trsova. No, boji se da će, ukoliko država nešto ne poduzme, na kraju i on i ostali vinogradari morati posjeći sve vinograde. "Ako se ovog momenta nešto ne poduzme na kraju ćemo morati sve uništiti. Neće nestati svijeta, neka će vinova loza preživjeti, kao što su i ljudi preživjeli i kugu i koleru, ali ćemo biti vraćeni na početak", kaže Tržec, dodajući da je u tom dijelu Hrvatske oko tri tisuće hektara pod vinogradima na kojima je zaposleno, što sezonski što stalno, do tri tisuće ljudi.

"Nemamo informaciju što dalje s tim, što možemo saditi. Ne znamo hoćemo li moći saditi kamilicu ili neku drugu kulturu o kojoj ništa ne znamo. Ali znamo sve o vinogradarstvu kojeg ćemo, kako sada stvari stoje, izgubiti. Jer čemu saditi vinograd koji će sutra biti zaražen", kaže Tržec.

  Autor videa i fotografija je naš suradnik Romeo Ibrišević, jedan od ponajboljih hrvatskih fotoreportera i fotografa koji svoje znanje i talent dokazuje više od tri desetljeća. Posljednjih nekoliko godina Romeov rad obilježavaju fotografije nastale na temu ekologije i očuvanja hrvatske prirodne, povijesne i kulturne baštine.