Dugovi, liste čekanja, premalo liječnika, nezdrave navike. Hrvatski zdravstveni karton ima tisuće stranica. I svi ministri planirali su ga reformirati, no zdravstvena reforma nikako da zaživi. Više od godinu dana ministar Beroš je svečano najavljuje, sada su poznati i neki reformski obrisi koje je proučila reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak.

Galerija Videozid: Reforma zdravstva - 1 Videozid: Reforma zdravstva - 2 Videozid: Reforma zdravstva - 3 +2 Videozid: Reforma zdravstva - 4

Dio reformskih planova koji su do sada poznati reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak podijelila je u dva koraka - obiteljsku medicinu i bolnice.

Vezani članci Vladimir Matijanić HND organizira komemoraciju za prerano preminulog novinara Vladimira Matijanića Vili Beroš i Andrej Plenković Socijaldemokrati od Plenkovića traže Beroševu smjenu: "Ako takav lijek postoji, ako je odobren, onda pravo na njega imamo i mi građani RH"

Primarna zaštita prvi je korak kad vam treba doktor, ovdje se planiraju mobilne ljekarne, mobilne ambulante. Plan je otvoriti više ordinacija u domovima zdravlja. Tu je ipak najveći problem koji će to liječnici tamo raditi, jer unatoč planovima specijalizacija i rasta plaća, ne treba zaboraviti da svaki treći liječnik u Hrvatskoj u roku od pet godina može u mirovinu.

Prijedlog je i da bi bolnički liječnici dolazili u domove zdravlja obaviti neke preglede, recimo ginekolog iz bolnice odradio bi poslijepodnevnu smjenu u domu zdravlja koji ima problem s manjkom te struke. No tu je pitanje kada, u sklopu radnog vremena, kako, ako znamo da liječnici rade prekovremeno. Tu su sistematski pregledi, za starije od 18, doduše još uvijek se ne znaju detalji.

Prevencija je ključ i kod nacionalnih programa, pa će zaživjeti i dva nova, melanom i otkrivanje kolesterola kod djece. Za sve one koji nemaju dopunsko, a završe na bolničkom liječenju, umjesto dosadašnjih 2.000 kuna spominje se da bi maksimalni iznos za zdravstvene usluge bio dvostruko veći.

Bolnički sustav

Što se bolničkog sustava tiče, županijske bolnice mijenjaju vlasnika, iz lokalnih idu u državne ruke. Mogle bi se tu mijenjati i neke stare navike, da se ne ide na svaki pregled u bolnicu koja vam je najbliže, nego u onu koja je kvalitetnija po usluzi koju vam pruža. Laički rečeno to znači da ne moraju svi biti za sve.

Na primjer, karcinom štitnjače više se ne bi operirao u manjoj bolnici, gdje doktori to možda obavljaju pet puta na godinu, nego u centrima izvrsnosti.

Pročešljat će se opet lista skupih lijekova, da se vidi koji zaista trebaju biti na popisu i koji pomažu pacijentima. Neki liječnici više ne bi smjeli raditi u dvije bolnice, javnoj i privatnoj, jer i tu bi se uvela neka ograničenja.

Bolničko liječenje trebalo bi se smanjiti za deset posto, dok bi se u dnevnim bolnicama povećalo za dvadeset posto, pa bi sve to dovelo do toga da se prosječni broj dana liječenja smanji sa sadašnjih devet na sedam.

Sve ovo su tek obrisi reforme, koji bi se trebali uvoditi u tri faze, do 2030. Dug je to put, pun izmjena zakona, ali nije ovo prva reforma zdravstva koja se obećava i planira, a zdravstvo je na kraju sve bolesnije.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju