U Ministarstvu zdravstva održava se konferencija za novinare na temu reforme zdravstva. Danas bi mogli doznati hoće li rasti troškovi za pacijente, što se mijenja u domovima zdravlja i što donosi prelazak županijskih bolnica u državno vlasništvo?
Beroš je na početku konferencije za novinare rekao je da su promjene u sustavu zdravstva nužne i da o tome govori već dvije godine. Na početku konferencije za novinare napravio je i verbalni gaf rekavši: "Zdrav čovjek ima stotinu žena", umjesto "Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu", kazao je, nakon čega se prolomio smijeh okupljenih.
Podsjetio je na COVID krizu. Kaže da je tjednima sa suradnicima analizirao sustav i disfunkcionalnosti u sustavu.
"Promjena je nužna, ali svjesno smo posljedica za budućnost o promjeni pravca kretanja. Sada svjedočimo nekim dobrim, ali i lošim potezima bivših administracija. Krucijalno pogrešno je bilo izmjestiti specijalizaciju iz Domova zdravlja. Svjesni smo posljedica naših promjena i u budućnosti. Bilo je parcijalnih pokušaja transformiranja sustava, no nisu bile sveobuhvatne. Imamo dualnost u primarnom zdravstvu. Potrebno je imati jasnu viziju što je važno napraviti. Ne možete mijenjati primarnu zdravstvenu zaštitu, bez da ne mijenjate sekundarnu. Trudili smo se dati sveobuhvatan koncept", rekao je.
Ciljevi reforme
Cilj reforme je održiv zdravstveni sustav. "Tu je i jačanje javnog zdravstva", dodao je. Cilj reforme je i jačanje javnog zdravstva.
"Ovih dana se govori da želimo prelijevati javni novac iz javnog u privatni sustav. To nije točno, želimo jačati javni zdravstveni sustav. Privatni sustav mora biti komplementaran. Zadatak reforme jačanje javnog zdravstvenog sustava. Želimo promijeniti paradigmu, želimo se okrenuti prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti. Ovo nisu floskule", dodao je.
Govori o jačanju zdravstvene zaštite i ljudskim resursima u zdravstvu, te o reorganizaciji bolnica. "Ovo je prevelik broj bolnica na naš broj stanovnika", uvjeren je.
"Imamo i program osnaživanja mladih liječnika, a fokus je na kvaliteti zdravstvene zaštite. Moramo ostvariti napredak, evoluciju... Došlo je vrijeme da plaćamo koliko je kvalitetan nečiji posao, a cilj je postizanje financijske održivosti...Ovo je nešto o čemu se svi moramo složiti, a koraci do tog cilja mogu biti promjenjivi. Ova administracija sluša sve vaše kritike. Upravo tome služe esavjetovanje".
Okanimo se politikanstva i kritiziranja zbog kritike, apelirao je Beroš. Najavio je kako se savjetovanje oko reforme zdravstva produžuje do 5. studenoga.
Nismo željeli da ova reforma bude lista neprovedivih želja, uvjerava.
"Promjene se očituju i idemo prema promjeni paradigme u kojoj je bitna prevencija, zdravstvena pismenost...želimo pacijentima dati aktivniju ulogu u promišljanju zdravstvenog sustava. "Anketama ćemo pitati pacijente što žele u sustavu. Organizacija zdravstvenog sustava je ovdje najbitnija. Želimo i cjelovitu informatizaciju zdravstvenog sustava, uveli smo ekarton...tu je i transparentno trošnje novca zdravstvenog sustava. Na primarnoj zdravstvenoj zaštiti moraju raditi najveći profesionalci...Za građane je važno znati da razvijamo preventivu...".
Govorio je o dugačkim listama čekanja, te je izdvojio pojedine slučajeve, poput primjera s Hvara koji nema laboratorij. "Planiramo uspostavi hitne helikopterske službe, no jednostavniju dijagnostičku obradu ljudi moraju moći obaviti na svojim otocima".
Preventivni sistematski pregledi
Govori o uspostavi preventivnih sistematskih pregleda. "Želimo uspostaviti preventivne sistematske preglede. Zamišljeno je da pozovemo sve one pacijente koji su stariji od 45 godina, a nisu bili zadnje dvije godine na pregledu, da ih pozovemo na pregled. Oni će se provoditi s obzirom na dob, spol i realne mogućnosti. Cilj nam je provesti sistematske koji otkrivaju rane bolesti", dodao je.
Beroš želi podići razinu zdravstvene pismenosti, a kao dobar primjer navodi nadzor četkanja zubiju kod djece u vrtićima.
"Svečano obećajem da ćemo uspostaviti Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma, po uzoru na Program ranog otkrivanja raka dojke".
"Ne može po starom, moramo se okaniti da su bolnice ono što je najvažnije, da su liječnici na srednjem nivou, a da preventiva nije važna, to tako ne ide. Moramo se odazivati na preventivne sistematske predmete. Ova administracija nije represivna, ne želimo nikoga kažnjavati. Prozivamo one koji su plašili ljude kaznama zbog bolovanja. U prijedlozima zakona nema povećanja kazni za nikoga. raditi na penalizaciji nećemo", rekao je.
Izmjena zakona koja je tijeku je prva poluga kod reforme zdravstva, naglasio je ministar zdravstva.
Županijske bolnice
Govorio je o županijskim bolnicama, rekavši da stvaraju gubitke. "Reforma je štafetna utrka, gdje bi jedan ministar samo trebao predati štafetnu palicu drugom ministru. Reforma je podjeljena u tri razina".
Ministar tvrdi da su napravili hodogram reforme zdravstva, a da je projekcija je da bi do 2030. godine približili se rezultatima EU-a. Do 2027 godine cilje je smanjiti broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Ovo vam nismo tek tako nabacivali na slajd", uvjerava Beroš.
Govori o strateškim projektima, navodeći revitalizaciju Imunološkog zavoda. Kaže da će do uspostave Hitne helikopterske medicinske službe morati angažirati snage "izvana".
Kaže kako ne vjeruje da se pojedinci zalažu za ukidanje bolnica. "Ispravan put je prenamjena, reorganizacija...evolucija, a ne revolucija. Najavljujem 11. studenog skup zdravstvenih djelatnika".
Napominje i kako nemaju puno komentara na izmjenu Zakona o zdravsvu.
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić govorio je o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. "Neki ljudi su malo bahati i kažu zdravstvo je besplatno, no to nije besplatno", poručuje. Kaže da će se povećati participacija za građane koji nisu dopunski osigurani, a da se cijena lijekova neće mijenjati.
"Navelo se da će se povećati cijena auto-osiguranja – to je isto neshvaćanje predloženog. Imali smo četiri posto avansa i ostatak na kraju godine na konačnom obračunu, a sad će to biti pet posto na početku", rekao je.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govorio je o važnosti promjena životnih navika i primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti. "Kad bi se Ministarstvo obrazovanja zapitalo što ono može napraviti za zdravstveno opismenjivanje....treba početi od onih najranijih stvari...dakle zdravlje bi nama trebalo biti na prvom mjesti u onda bi sve skupa bilo bolje", naglasio je.
Odgovarajući na pitanja ministar Beroš se osvrnuo na raniju izjavu Lucijana Vukelića da su pacijenti u Hrvatskoj bahati:
“Treba riječi ravnatelja shvatiti drugačije. Iznio je opću činjenicu, ali tome nije tako. Ne mislimo da su pacijetni bahati. Mislimo da smo odgovorni i da sve što radimo, cijela reforma usmjerena je da se njima omogući bolji zdravstveni sustav. Njegovu opasku o amerikanizaciji zdravstva možemo shvatii kao usporedbu, ali je naglasio na čemu se bazira naš sustav zdravstvenog osiguranja.”
Govoreći o Imunološkom zavodu Beroš je rekao da su mu “našli novi dom” i da je u izradi je tehnička dokumentacija.
"HZZO nema zarade, a rekao sam prvo za sebe da sam bahat, niste dobro shvatili", odgovorio je Vukelić na svoje izjave: "HZZO nije osiguravajuće društvo koje radi na profit. Tko god je to rekao, loše se razumije u financije. Na tržištu smo samo s dopunskim, a taj novac ide samo prema ustanovama, bolnicama da se njima olakša rad."
Objašnjavajući sustav koji plaća onima koji ne mogu, Beroš je rekao: "U Hrvatskoj sad ima milijun i 650.000 građana uplaćuje dopunsko osiguranje, oni time dodatno financiraju zdravstveni sustav. 570.000 polica osiguranja uplaćuje država za one koji ne mogu, i još po nivou imovinskog cenzusa 270. Imamo još 650.000 građana koji police plaćaju drugim osiguravateljima i samo 600.000 građana koji ne da ne mogu, jer bi im država inače plaćala, nego vjerojatno ne žele i oni će samo plaćati povećanu participaciju.
Možda smo pogriješili. Možda ima netko tko ne može platiti dopunsko, ali ovih 600 tisuća su ljudi koji ne razmišljaju o zdravlju ili nešto slično."
O tome da će studenti liječiti pacijente Beroš je rekao: "Opasna je teza da bi studenti liječili pacijente. Hrvatska studentima plaća edukaciju da završe studij zato da bi bili dostupni građanima. Ako ti mladi liječnici nakon fakulteta i dobiju licencu, kažu da imaju strah i da ne mogu sami raditi, zato je implementiran rad pod nadzorom da steknu dodatnu sigurnost i vještine.
Ovo je nastavak te priče. Nitko ih neće postaviti da rade samostalno u ordinaciji obiteljske medicine, iako to mogu, za to su osposobljeni.
Žao mi je što mladi liječnik misli da je rad u okviru zdravstvenog sustava, rad s hrvatskim pacijentom njegovo zatočenje. To je opasna teza. Mislimo da je bolje da taj liječnik koji je završio fakultet u trajanju od šest godina gdje je šesta godina prilagođena dobivanju kliničkih vještina, gdje se nakon šest godina dobiva licenca, tj. dozvolu za rad, još neko vrijeme radi i educira da bi u drugom dijelu godine pomogao sustavu", kazao je Beroš.
Participacija i poskupljenje
Ministar Beroš je u ekskluzivnom razgovoru za Dnevnik Nove TV nedavno kazao da će poskupiti participacija za građane koji nisu dopunski osigurani, a takvih je oko 600 tisuća.
"HZZO neće poskupiti dopunsko osiguranje i to je naš cilj. Ne želimo dodatno teretiti građane, pogotovo u kontekstu ovakve ozbiljne ekonomske situacije u zemlji i u svijetu. Namjerno smo ostavili cijenu na 70 kuna", poručio je ministar.
Međutim, rekao je, kao jedan pokušaj regulacije tržišnih aspekata u zdravstvu povećali smo participaciju s 2000 na 4000 kuna za one bez dodatnog osiguranja. "To je maksimum koji netko tko nije osiguran u zdravstvu može platiti", dodao je.
Upitan o trošarinama na cigarete zbog kojih je Ministarstvo zdravstva ostalo bez gotovo dvije milijarde kuna, Beroš je naglasio da Vlada i Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom zdravstva svake godine daje daleko više novca od te dvije milijarde od posebnog poreza na duhanske proizvode.
"To je ogroman novac, ali morate uzeti u obzir da smo 2021. godine dobili 6,8 milijardi, a ove godine zasad 2,4 milijarde dodatnog novca. Jamstva postoje i to je sve skupa dogovoreno", rekao je.
Beroš ne smatra da bi obiteljski liječnici dobili više posla ako budu nadzirali mlade liječnike koji bi nakon završetka obrazovanja godinu dana radili u ordinaciji pod nadzorom iskusnijeg liječnika.
"Nije to dodatan posao. Rekao bih čak da je to olakšanje za obiteljskog liječnika. Nije to podučavanje. Ljudi su završili medicinski fakultet, dobili su licencu Hrvatske liječničke komore i, prema zakonima Europske unije i Hrvatske, nema prepreke da počnu raditi", pojasnio je.
Ministar se osvrnuo i na prelazak bolnica u vlasništvo države, kazavši da je Europska komisija, kada je sagledavala funkcioniranje zdravstvenog sustava, uočila određene disfunkcionalnosti poput toga da je upravljačka struktura u općim bolnicama jedna, a da država s druge strane sanira dugove, dodavši da da je to prepoznato kao loša stvar.
"Ne podržavaju me svi, ali neki župani kažu da je to trebalo napraviti i puno ranije. Nema tu natjeravanja. Kao prvo, rekao bih da smo na krivom tragu i moramo govoriti o onome što građani očekuju od reforme. Uvjeravam vas da se niti jedan pacijent pri ulasku u bolnicu neće informirati o vlasničkoj strukturi, nego o kvaliteti i dostupnosti zdravstva", dodao je. Beroš je kazao i da nije zadovoljan vođenjem listi čekanja u HZZO-u.
"Postavlja se pitanje je li to adekvatan termin jer vrlo često dolazi do preklapanja termina i nisam zadovoljan načinima vođenja listi čekanja u HZZO-u. Meni je ovo apsolutno neprihvatljivo.
Pročitajte i ovo
Pritom, dodao je, ne misli da su za preduge liste krivi liječnici koji rade preglede, nego loša organizacija sustava.
Pročitajte i ovo
Beroš je odgovorio i na pitanje hoće li reforma uspjeti uvesti reda u sustav i hoće li on biti ministar kada se to dogodi. Kazao je da ne zna hoće li biti ministar jer smatra da reforma svakog zdravstvenog sustava nije trka na 100 metara, već štafetna utrka gdje jedan ministar predaje palicu drugome.
