Jedina djelatnost u kojoj raste broj zaposlenih u Hrvatskoj jest u informacijskom i komunikacijskom sektoru. No, rast je neznatan. Tek 0.1 posto.


Trenutni omjer broja radnika i broja umirovljenika krajnje je negativan i neodrživ. Trenutačno za jednog umirovljenika radi tek 1.2 radnika, a da bi mirovinski sustav opstao, taj bi omjer trebao biti tri radnika na jednog umirovljenika. No nisu problem radnici, njih u Hrvatskoj ima, nego radna mjesta. Od kraja ljetne sezone njih je iz dana u dan sve manje. Točnije od kolovoza pa zaključno sa starom godinom prema najnovijim podacima na dan je bez radnog mjesta ostajala 581 osoba.

Komercijalist iz Osijeka Stipe Mihaljević trenutno je nezaposlen, ali radio je kao sezonski radnik na Hvaru. 'Nije bio težak posao. Ok je, samo što je na 4 mjeseca' rekao je Stipe. U posljednja 4 mjeseca, od kada je bez posla, bezuspješno se javio na 40 natječaja. 'Tražio sam i u drugim strukama, ali se ne može naći', dodaje.

Vezani članci Josip Aladrović Ministar Aladrović nakon sastanka sa sindikatima: "Prvi korak je definiranje iznosa minimalca" Kako smo nekad slavili Praznik rada Međunarodni je praznik rada - ove godine bez graha, ali uz virtualni prosvjed "Radnicima hvala - ali prvo prava!".

Radnih je mjesta sve manje, a od kraja ljeta za više od 70 tisuća. Sindikati krive Vladinu gospodarsku politiku. Predsjednik nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da bi država trebala promijeniti gospodarsku politiku.

'Zapošljavat će onaj, pokretat će poslove onaj koji zna kome će, gdje i kada prodavati usluge. U ovim slučajevima je jasno da takve sigurnosti nema i prema tome logično je da se sustav urušava', smatra Sever.

Josipović: Hrvatska više nije sigurnosna tema, nego faktor stabilnosti

Zbog trenutačnih gospodarskih pokazatelja u zemlji brzo otvaranje novih radnih mjesta ne očekuje ni profesorica s ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov. 'To će početi oko stope rasta BDP-a oko 2 posto godišnje, a to je jako daleki scenarij iz ove perspektive. Dakle, prije 2015., 2016. takav rast se ne može dogoditi', ističe profesorica.

Počeci gospodarskog oporavka još se ne naziru. Na kraju prošle godine zabilježen je novi pad industrijske proizvodnje od 2.3 posto. To znači i manje radnih mjesta pa je trenutačno u zemlji 378 284 nezaposlenih.

Profesorica Ivanov smatra da bi država trebala olabaviti porezna opterećenja na radnike kako bi se potaknula potrošnja.

'Problem hrvatske je taj što nije usvojena ideja o povremenim poslovima, ideja o dohotku koji se ne oporezuje do određenog iznosa 2.200 kuna, 3.000 pa čak i 5.000 kuna u smislu da ljudi mogu raditi čak i ako nisu zaposleni', zaključila je profesorica.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook