Zbog straha od nestašice hrane povećala se potrošnja. Hrvatski građani tjedno troše 160 milijuna kuna više nego prijašnjih tjedana. Jesmo li samodostatni i hoće li nam nečega nedostajati, provjerila je za Dnevnik Nove TV Matea Drmić.

Galerija Mesnica Tržnica Plaćanje +1 Blagajna

Zbog naglog skoka cijena i straha od novih poskupljenja skočili su i građani po namirnice. Ima i onih koji smatraju da ne treba paničariti.

"Krumpira će uvijek biti, masti će uvijek svatko sebi priuštiti, amper supa će biti ona starinska, preživjet ćemo ako nešto nestane", rekla je Kata iz Osijeka.

U jednoj osječkoj mesnici kažu - prodaja je porasla.

"Valjda si žele neku zalihu barem na kratko vrijeme, da se osiguraju. Kupovali su si po pet, šest kilograma od svake vrste pa da si imaju valjda mjesec, dva. Prodali smo svu svinjetinu što smo dobili, nismo se čak ni nadali da će toliko ići", rekao je mesar Dario Bešlić.

Cijene hrane svakodnevno rastu, zbog čega je tjedna potrošnja porasla za šest posto u odnosu na prošle tjedne. Prosječna hrvatska obitelj na godinu za hranu izdvaja oko 26 tisuća kuna, najsiromašnije izdvajaju osam tisuća kuna, dok najbogatiji troše i do 40 tisuća kuna.

Po članu kućanstva u Hrvatskoj se godišnje najviše troši mlijeka - 60 litara, zatim kruha i peciva - 45 kilograma, 30 kilograma krumpira, 17 kilograma pilećeg ili 16 kilograma svinjskog mesa, 12 kilograma banana i jabuka te 10 litara ulja i tri kilograma riže.

Hrvatska nije samodostatna u hrani, ali ne bi trebala strahovati od nestašice jer je sastavni dio zajedničkog tržišta Europske unije. Najbolje stojimo sa žitaricama. Proizvodnja mesa zadovoljava 70 posto samodostatnosti, povrće 60 posto, a mlijeko ide ispod 50 posto. Najveći problem mogao bi nastati zbog uljarica.

Poskupljenje električne energije, Ilustracija Od 1. travnja poskupljuje struja: Iz HEP-a otkrili koliko će se građanima povećati računi

Andrej Grubišić, financijski stručnjak Stručnjak o porastu cijena: "Rekao bih da nećemo imati klasičnu nestašicu proizvoda. Neke stvari morat ćemo trošiti u manjim količinama..."

"Nedostatak suncokreta, suncokretovog ulja, jer s područja Ukrajine i Rusije ide 80 posto svjetskog izvoza", objasnila je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.

"Neće biti zatvaranja tog unutarnjeg tržišta, nema potrebe jer svakoj zemlji bi nešto nedostajalo, to bi u konačnici stvorilo paniku, negativu i umjetno dizanje cijena, što apsolutno nije potrebno. Na unutarnjem europskom tržištu ima svega", dodao je Mladen Jakopović, predsjednik HPK-a.

Struka ističe - nema potrebe za gomilanjem zaliha jer bi upravo to moglo izazvati periodične nestašice. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Dnevnik

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju