Bakreni kipovi, otvori kanalizacije, ograde s mostova, prometni znakovi, čak i crkvena zvona, stotine tona sirovina nestaju svake godine Hrvatskoj. Kradljivci su svima dobro poznati, no nitko se ne pita kako, i što je još važnije, gdje ti lopovi uspiju unovčiti svoj plijen.
Ekipa Provjerenog istražila je tko otkupljuje i prerađuje ukradenu robu? Ovlašteni i naizgled legalni otkupljivači, ustvari to nisu. Gotovo da ne postoji mjesto koje otkupljuje otpad u Hrvatskoj koje neće primiti komade željezničke pruge ili kablove bakra, bez da pita osobu koja im to donese 'Otkud ti to?'
Upravo krađe tih dviju vrsta sirovina, najčešće su na ovim prostorima. Hrvatskim željeznicama godišnje se nanese štete u vriednosti skoro 3 milijuna kuna. Zato je reporter zamolio HŽ i HEP, tvrtke koje godišnje najviše gube, za pomoć. Iz njihovih skadišta opskrbio se materijalom koji se inače ukrade i pokušao ga prodati. Ključno je bilo provjeriti hoće li ga itko pitati za podatke ili odakle mu ta roba?
Otkupljivač bi trebao tražiti predočenje osobne iskaznice
Prema zakonu o otpadu, svaki otkupljivač, a trenutno je njih ovlaštenih 66 u Hrvatskoj, trebao bi pitati bilokoga ko mu donese ikakvu sirovinu, za osobnu iskaznicu, OIB i uz to da popuni obrazac u kojem navodi svoje podatke i podatke vezane za kupoprodaju sirovina. Tako policija može jednostavno provjeriti, nestane li primjerice crkveno zvono ili otvor kanalizacije, tko ga je donio otkupljivaču.
Otkupljivača nema toliko puno i kada bi oni poslovali po propisima, kada ne bi bez pitanja kupovali primjerice crkveno zvono, lopovi više ne bi mogli preprodavati ukradenu robu. Jednostavno bi cijeli ovaj aspekt krađa i ovaj oblika zločina kao takav, zbog neisplativosti, prestao.
No to se ne događa. Tko je kriv za trenutnu situaciju? Saznajte večeras u 21 i 45 u Provjerenom.
