Unatoč otpornosti obrtnika, Hrvatska I dalje ima problem sa premalim brojem radnika u struci. Učenici ne žele upisivati trogodišnje zanatske škole čak ni uz stipendije ministarstva.

Galerija


Trenutni broj obrtnika u Hrvatskoj doseže brojku do gotovo 95 tisuća. Koliko su izdržljivi u ovim kriznim vremenima pokazuje i podatak da ih je za četiri tisuće više nego prošle godine.

Vezani članci Prešutno prekoračenje - ilustracija - 3 Što je zapravo prešutno prekoračenje i zašto je sad zbog toga nastao problem? "Ja idem dokle mogu, a kad umrem netko će platiti" Kartonaža - 1 "Govorila sam da ja to nikada neću raditi": Prva žena koji vodi obiteljski obrt s tradicijom od 150 godina

“Najveći udio ima Zagreb, skoro dvadeset posto, a onda još tri županije, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Istarska županija imaju još dodatnih oko trideset posto. Znači iz te četiri županije imamo pedeset posto obrtništva”, potvrdio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.

Popularne su sve obrtničke usluge, a najtraženije su one u IT sektoru te iz auto struke. S druge strane najviše nedostaje stolara, tesara i svih zanimanja koja su usko vezana za građevinu.

“Kad govorimo o proizvodnji namještaja, kada govorimo o proizvodnji nekih remena, torbi i tako dalje, sve manje je obrtnika i naravno problem nam je sa tradicijskim obrtima koji nisu ekonomski isplativi, ali se trude zadržati se na tržištu”, ističe Ranogajec.

Postoji stigma trogodišnjih škola

Elektrostrojarska škola u Zagrebu nudi usmjerenja u dva područja - strojarstvo i brodogradnja te elektrotehnika.

“U području strojarstva i brodogradnje su automehatroničar, automehaničar, autolimar, a u elektro zanimanju, dakle u području elektrotehnike su elektroinstalater, elektromehaničar, električar i mehaničar. Imamo mi i tradicionalna zanimanja, ali to upisujemo svake druge godine, to su puškar i zlatar”, objašnjava ravnatelj Ekonomske škole u Zagrebu Anto Delač.

Najviše učenika upisuje smjer za automehatroničara, a najmanje za autolimara.

“To su neke stare predrasude jer je autolimar u narodu nekakvo ajmo reći teško i prljavije zanimanje, međutim sad je to sofisticirano zanimanje kao i sva ostala tako da nadamo se da će ta svijest o suvremenom zanimanju uroditi plodom pa ćemo imati zadovoljavajući broj autolimara”, dodaje Delač.

Ministarstvo isplaćuje poticaj za strukovnjake

Interes za ova zanimanja iz godine u godinu sve je veći. No, to je još uvijek nedovoljan broj koliko su traženi na tržištu.

“U današnjem vremenu pokušajte dobiti nekog majstora onda ćete vidjeti koliko su ta zanimanja tražena, koliko tražimo dobrog majstora, koliko ga čekamo i to je poruka i roditeljima i učenicima da upišu strukovna zanimanja, da sami stvaraju svoju budućnost i naravno kad izađu na tržište da odrade to veoma stručno i da zarade novac”, pozvao je predsjednik HOK-a.

I ove godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je natječaje za stipendije učenicima koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima u sustavu vezanih obrta.

“Mi smo ti koji potičemo te mlade ljude da dođu u strukovna zanimanja, da upišu obrtnička zanimanja posebno jer tvrdimo da razvijanje upravo tih vještina koje trebaju imati u rukama da budu dobri majstori”, zaključio je Ranogajec.

Iako se još uvijek najviše učenika odluči upisati četverogodišnje srednje škole, tržište rada pokazuje kako je itekako potrebno što više strukovnjaka.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju