Vlasnici obrta osnovanih nakon 29. veljače nisu smjeli uzeti pomoć države. Neki su ga dobili, potrošili, a sad ga moraju vratiti.

Galerija


Zvuk linije na kojoj se nitko ne javlja poznat je korisnicima gospodarskih tzv. korona mjera kada pokušaju dobiti odgovor na brojna pitanja upućena Hrvatskome zavodu za zapošljavanje. S istim smo se tim zvukom i mi susreli kada smo im željeli pomoći doći do odgovora. Samo jedno u nizu neodgovorenih pitanja jest: što je s novoosnovanim obrtima.

Vezani članci Zoran Ničeno i Domagoj Mikić - 4 Više se ne gleda državljanstvo: Načelnik uprave za granicu za Dnevnik Nove TV objasnio tko i pod kojim uvjetima može ući u Hrvatsku Ministar Radovan Fuchs još protiv zatvaranja škola Država zatvara sve što stigne, tisuće poduzetnika stavile ključ u bravu, ali Fuchsa se to ne tiče: "Pod velikim smo pritiskom, ali škole ostaju otvorene!"

"Jedan od glavnih uvjeta koji je postavljen u okviru ovih mjera pomoći gospodarstvu je zapravo da je društvo, obrt ili bilo koja druga poslovna aktivnost osnovana nakon 29. veljače. Nažalost, to su okolnosti koje su se negativno pogodile kod određenog dijela poduzetnika", kaže Ivica Milčić, savjetnik i urednik časopisa o računovodstvu i financijama.

Što o svemu tome misle oni kojih se to izravno tiče, obrtnici, provjerili smo u Hrvatskoj obrtničkoj komori koja se očitovala pismenim putem. Navode kako je sporni datum 29. veljače odabralo Upravno Vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

"Hrvatska obrtnička komora predložila je omogućavanje korištenja mjera za očuvanje radnih mjesta i onim obrtnicima koji su registrirali obrte nakon 29. veljače 2020. godine do zaključno 18. ožujka 2020. godine, ali prijedlog nije bio prihvaćen."

"Vjerujem da je tu na neki način jedan dobar dio poduzetnika s onim dobrim namjerama i s ciljem razvoja i slično dosta oštećen, a s druge strane država se morala štititi jer ako primijeti netko da nema uvjet datum otvaranja krenut će svi otvarati, misli Milčić.

Budimo iskreni ne bi to bio tako nezamisliv scenarij, no sada je gotovo i odlučeno. Ova filmska priča u režiji hrvatske birokracije ima i nastavak. Određeni poduzetnici koji nisu imali sve uvjete, poput datuma osnivanja, dobili su novčane potpore i sada ih moraju vratiti na što je i Hrvatska obrtnička komora upozoravala.

"U tom razdoblju u kojem se dogodio lock down 19. pa onda naravno propisivanje tih mjera, bio je veliki pritisak na osobe iz Zavoda za zapošljavanje, na poreznu i na mirovinsko itd. I dalje provjere se nisu stigle odrađivati jer da se sve to odrađivalo detaljno i analitički do svakog, još do sada bi trajale isplate potpora", dodaje Milčić.

Brzina je sada došla na naplatu, a sve to ne bi bilo toliko problematično da do sada novci nisu potrošeni.

"Nažalost uvijek netko ispadne iz igre i nažalost lošije prođe zbog spleta nesretnih okolnosti.Ne znam kako bih to drugačije definirao, posebice kada je riječ o ovakvim izvanrednim situacijama kakva je bila ova, donositi odluke koje su testirane na više načina, u više pravaca, gdje su uzete u obzir sve mogućnosti. Ovdje su se odluke morale donositi odmah", kaže stručnjak. 

Naknadna pamet sada više ne može pomoći, ali nove ideje mogu.

"Ono što će nama sigurno biti tema budućnosti je puna digitalizacija. Sada vidimo da ne trebamo stajati sat i pol na šalteru", zaključuje Milčić. 

Ostaje za vidjeti je li se zatvaranjem gospodarstva zatvorio i poduzetnički duh i hoćemo li imati alate za otključati ga.