Prvo sveobuhvatno istraživanje o vrstama i načinima prijevara u hrvatskom gospodarstvu provelo je Udruženje ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, lokalnog ogranka ACFE (Association of Certified Fraud Examiners).
Istraživanje je upućeno na adrese više od 3.500 članova i članica hrvatske poslovne zajednice, pri čemu su ispitanici i ispitanice bili zamoljeni da opišu slučajeve prijevara s kojima su se susreli u 2020. i 2021. godini.
Na temelju zaprimljenih odgovora, istraživanje je tako obuhvatilo 124 slučaja prijevare iz 16 različitih sektora gospodarstva u posljednje dvije godine, a kako je istaknuo predsjednik ACFE Hrvatska Ivan Kovačević, ukupni financijski gubici, kao i procjena postotka godišnjih prihoda koji su izgubljeni uslijed prijevarnih radnji vjerojatno su puno veći od onog što rezultati pokazuju.
Pročitajte i ovo
Tipični hrvatski prevarant je muškarac od oko 50 godina starosti s dugim stažem u organizaciji koja je žrtva prijevare, a u više od dvije trećine slučajeva počinitelj ima i suučesnike, pokazalo je istraživanje.
Medijan gubitka po oštećenoj organizaciji je oko 750.000 kuna, a tipična prijevara traje osam mjeseci prije nego što bude otkrivena.
Samo 22 posto slučajeva prijevare otkriveno dojavom
Pritom, protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prijevare, u 52 posto slučajeva, zatim mito i korupcija (31 posto), dok je treći i brzorastući oblik prijevare računalni/kibernetički kriminal (22 posto).
Dok je na svjetskoj razini prevladavajući način otkrivanja prijevare dojava, istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj dojavom ili pritužbom otkriveno svega 22 posto prijevara, a u odnosu na međunarodne iskustva, Hrvatska je ispodprosječna i u menadžerskim kontrolnim mehanizmima.
Čak 13 posto svih prevara je otkriveno slučajno, polovica organizacija ne posjeduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prijevara, a svega sedam posto organizacija je u trenutku prijevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja, rezultati su istraživanja.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Tri četvrtine prijevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, dok ostatak otpada na državni i javni sektor. Pritom, sektor financijskih usluga je na prvom mjestu industrija koje su doživjele prijevare, s 32 posto, pri čemu taj sektor uključuje bankarstvo, financijske usluge i osiguranje.
"Iako je razumljiva inherentno veća podložnost ovog sektora prijevarama, navedeno može biti i rezultat razvijenije svijesti ovog sektora o rizicima prijevara, veće reguliranosti i posljedično veće i uspješnije angažiranosti u detekciji prijevara", napomenuto je u istraživanju.
