'Danas se sastao stanovit broj predstavnika europskih tvrtaka kako bi učinile nove korake' u ostvarenju 'plinovoda Južnog toka, važnoga zajedničkog projekta', rekao je Putin na početku susreta s Berlusconijem u Sočiju na obali Crnoga mora. Susreli su se u času kad ruska plinska veletvrtka Gazprom treba potpisati više ugovora s partnerima o tome projektu.
Na temelju ugovora sa Srbijom, Bugarskom i Grčkom osnovat će se tri zajednička poduzeća koja će voditi gradnju naftovoda na područjima tih triju zemalja, piše poslovni časopis Kommersant. Dan Berlusconijeva posjeta 'ući će u povijest kao rođendan projekta Južnog toka', dodaje list.
Plinovod Južni tok treba prolaziti ispod Crnoga mora i povezati Rusiju i Bugarsku, gdje će se sjeverozapadni krak prema Austriji odvojiti od južnog kraka koji će ići u Grčku i Italiju. Projekt je suparnik Nabuccu, europskom naftovodu dugu 3300 km koji će mimoići Rusiju, budući da se Europska unija želi osloboditi ovisnosti o ruskom plinu.
Sporazumi Gazproma o Južnom toku s Grčkom, Srbijom, Bugarskom i Italijom
Ruska energetska tvrtka Gazprom i plinske tvrtke iz Grčke, Srbije, Bugarske i Italije potpisale su u Sočiju sporazume o osnivanju zajedničkih poduzeća za gradnju plinovoda Južni tok kojim će se plin iz Crnoga mora dopremati u Europu, objavile su svjetske agencije.
Predsjednik Upravnog odbora Gazproma Aleksej Miller sporazume je potpisao s čelnim ljudima državnih plinskih tvrtaka zemalja koje se nalaze na planiranoj trasi plinovoda - Grčke, Bugarske i Srbije. Očekuje se da će Južnim tokom prolaziti 31 milijarda prostornih metara plina iz Crnoga mora prema Europi na ruti koja zaobilazi Ukrajinu. Sukob Kijeva i Moskve zbog cijene plina izazivao je u prošlosti prekid opskrbe zapadne Europe ruskim plinom.
Kako prenose beogradski mediji, Miller je bilateralni ugovor sa Srbijom potpisao s ravnateljem srbijanske tvrtke 'Srbijagas' Dušanom Bajatovićem koji je najavio da će zajednička tvrtka biti osnovana u idućih 15 dana, a gradnja plinovoda povećati stabilnost u opskrbi Srbije plinom. Istaknuvši da će zajedničko poduzeće biti osnovano u Švicarskoj, a djelovati u Srbiji po srbijanskim propisima, Bajatović je naveo da će Gazprom u njemu imati 51 posto, a Srbija 49 posto dionica, navode beogradski mediji.
Čelnik Gazproma Miller izjavio je da će izgradnjom Južnog toka Srbija postati vrlo važna zemlja u opskrbi Europe plinom te je najavio nastavak razgovora i o drugim energetskim projektima, kao što je skladište plina u Banatskom dvoru. Dio plinovoda koji će prolaziti kroz Srbiju trebao bi biti dug oko 450 kilometara, a njegova protočnost trebala bi biti veća od 20 milijarda prostornih metara plina na godinu.
