"Sve ono što se događa u pozadini i što će dovesti do ubrzanja postupaka nije ono što će građani danas vidjeti, ali će osjetiti kroz godinu, dvije ili tri, gdje mi očekujemo dolazak na europski prosjek po dužini trajanja prvostupanjskih postupaka", izjavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Pročitajte i ovo
Novom podjelom Hrvatska ima 15 pravosudnih područja, s 15 županijskih sudova, 24 općinska i 22 prekršajna suda. Reorganizira se i mreža trgovačkih sudova, na način da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.
Građanima će, kažu u Ministarstvu, i ubuduće biti osiguran pristup općinskim i prekršajnim sudovima istovjetan onome kakav su imali do sada, jer općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom, kao i sadašnje stalne službe općinskih i prekršajnih sudova, postaju stalne službe novih općinskih i prekršajnih sudova.
'Uštede od smanjenja broja sudova idu za druge potrebe pravosuđa'
Reorganizacijom se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski i jedan prekršajni sud. Sjedište općinskih i prekršajnih sudova je u sjedištu županijskih sudova. U županijama koje nemaju županijski sud, sjedište je u sjedištu županije.
Izuzeci su Krapinsko-zagorska županija u kojoj je sjedište općinskog i prekršajnog suda u Zlataru, umjesto u Krapini kao sjedištu županije, zbog postojećih kvalitetnijih prostornih i tehničkih uvjetima za rad i Zagrebačka županija u kojoj su, zbog veličine područja, geografskog položaja i broja stanovnika, ustanovljena dva općinska i dva prekršajna suda - Općinski sud u Velikoj Gorici i Općinski sud u Novom Zagrebu te Prekršajni sud u Velikoj Gorici i Prekršajni sud u Novom Zagrebu.
Nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najvećeg i najopterećenijeg općinskog suda sa 134 suca i 734 službenika, dijeli se na dva suda - Općinski građanski sud u Zagrebu i Općinski sud u Novom Zagrebu, a područje nadležnosti ovih sudova obuhvaća područje Grada Zagreba i područje Zagrebačke županije.
Općinski građanski sud u Zagrebu postupat će isključivo u građanskoj grani sudovanja, dok će Općinski radni sud u Zagrebu voditi postupke u radnim predmetima za područje nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a područje nadležnosti Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu bit će istovjetno, napominju u ministarstvu.
Ističu da se reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova postiže ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca, smanjenje troškova delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta, ujednačenija sudska praksa i bolja mogućnost za specijalizaciju sudaca što će se odraziti na trajanje sudskih postupaka i kvalitetu odluka.
Osim toga postići će se i veća pokretljivost sudskog osoblja, ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa, smanjenje broja predsjednika općinskih i prekršajnih sudova, mogućnost bolje organizacije radnih procesa te lakši nadzor nad radom sudova, njihovih predsjednika i sudaca.
Od 1. travnja svaki županijski sud postao je nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, a od 1. srpnja određeni županijski sudovi bit će nadležni za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim, obiteljskim i zemljišnoknjižnim postupcima.
To će, ističu u ministarstvu, omogućiti specijalizaciju sudaca, ujednačenu sudsku praksu i brže rješavanje predmeta. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
