Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas da će sva sredstva koja će biti ušteđena kroz smanjenje broja sudova i državnih odvjetništava ostati u pravosudnom sustavu, odnosno biti iskorištena za druge potrebe pravosudnog sustava.
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge zakona o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava čiji se broj smanjuje za oko 100, a Miljenić je u izjavi nakon sjednice ponovio da izravnih ušteda zbog toga neće biti.
Vrdoljak: Ovaj zakon omogućuje da se poveća zaposlenost
'Govoriti o uštedi - jedna kuna ovdje, jedna ondje - to se neće dogoditi jer mi u sustavu sada imamo manjak novca te će se sve što uštedimo potrošiti u okviru sustava', rekao je.
Posredne uštede, dodao je, očitovat će se u skraćenju vremena trajanja sudskih predmeta.
Hrvatski je prosjek za prvostupanjske presude u građanskim predmetima 460 dana, a u EU 270 dana.
'Mi kad dođemo do europskog prosjeka, uzimajući prosječnu vrijednost predmeta spora i kamate, skoro je dvije milijarde kuna manje kamata koje građani moraju platiti', naveo je.
Dodaje tome i 'socijalni aspekt' kazavši kako će svatko imati 'uštedu' jer će se sporovi rješavati dvostruko brže.
Kao i na sjednici, istaknuo je dobru suradnju sa sudskom vlasti u pripremi zakona rekavši da inače ne bi ni došao s prijedlogom pred Vladu.
'Ne možemo mi nešto zacrtati ako nemamo na terenu ljude koji će to provesti. Ili ćemo zajedno to provesti ili od toga neće biti ništa. U ovome smo zajedno', ističe ministar.
Lista srama raste, neisplata plaća kao kazneno djelo ne daje rezultate
Građani će, dodaje, korist imati i u dizanju kvalitete rada sudaca jer će doći do specijalizacije, kao i od ravnomjernijeg raspoređivanja predmeta između sudaca jer to onda znači i bržu uslugu.
Također, građani će putem interneta moći vidjeti u kojoj je fazi njihov spis, a moći će tražiti i da ih se o statusu predmeta izvještava na e-mail.
Miljenić ističe da trenutačno sustav ima troškove od 60 milijuna kuna za poštanske troškove, a istodobno je dostava nezadovoljavajuća.
'Dio ljudi koji sada nećemo trebati, jer će se službe spojiti, radit će dostavu i bit će snažnija sudska dostava', rekao je Miljenić ponovivši da će se na tome ušteđeni novac iskoristiti, primjerice, za informatizaciju.
Instalirano više od 3000 računala
Na primjedbu novinara da je Vlada na prošlotjednoj sjednici prihvatila polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna u kojem stoji da se odustaje od projekta informatizacije pravosudnog sustava i dogradnje zatvorskih kapaciteta i obnove pravosudne infrastrukture, Miljenić odgovara da se ne odustaje od informatizacije, dok je smanjena obnova infrastrukturnih kapaciteta.
'S informatizacijom ne stajemo. Zahvaljujući Svjetskoj banci više od tri tisuće računala je ovo godine instalirano', rekao je.
Vezano uz infrastrukturne projekte, naveo je, neće se provesti ranije planiran zahvat na šibenskoj kaznionici, ali će, kroz financiranje fondova EU iduće godine krenuti obnova sudova u Osijeku i Sisku, a iz Norveške je osiguran novac za sud u Karlovcu.
Također, nastavljaju se već započeti radovi na sudovima na zagrebačkom Zrinjevcu te u Novom Zagrebu.
'Kapaciteti se šire u okviru onog što imamo. Naravno da bismo htjeli više, ali to je ono što možemo', rekao je Miljenić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
