Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prošle godine 950 posto bio je rast izvoza u takozvane otočne zemlje, to jest porezne oaze. Zakonito, brzo i bez traga - novac se sve više iz Hrvatske izvlači preko offshore kompanija. Zemlje poput Švicarske, Malte ili Cipra samo su neke od sjedišta gdje tajkuni traže uštedu, diskreciju i profit.


Djevičanski otoci, Gibraltar, Barbados - samo su neke od 'rupa' kroz koje curi novac...Prije deset godina gotovo nepoznat pojam i tajna svih milijunaša, off-shore kompanije su tvrtke osnovane u drugoj zemlji koje zbog poreznih ili drugih pogodnosti uz minimalnu kontrolu i minimalne poreze pružaju maksimalnu mogućnost trgovanja širom svijeta. 'To nisu samo te male otočne državice, dapače, najviše je takvih off-shore oaza u Europi i u Americi. Jedno kratko vrijeme i Hrvatska je bila off-shore oaza u prvom zakonu o porezu na dobit tvrtki', kaže novinar Ratko Bošković.

Brzo i jednostavno

Vezani članci Razrušeno središte Gline Banovinu zatreslo 5,0 po Richteru, ali tlo i dalje podrhtava: Gradonačelnik Gline potvrdio da je evakuirana jedna obitelj Slika nije dostupna VIDEO Šokirani računima za grijanje: Za 28 kvadrata plaća više od 1.800 kuna

Preko off-shore kompanija vrti se i gomila hrvatskog novca.
Prema podacima HNB-a, od '93. do travnja 2009. godine u Švicarsku je otišlo 133 milijuna eura. Na Maršalovim otocima više od 60. Na Sveti Vincent i Grenandini leglo je više od 30 milijuna. Na britanske djevičanske otoke također. Na Bahame je sjelo manje od 20 milijuna. Antigua i Barbuda 18. Panama malo više od 17. Malta 9 i pol. 'Internetom ili telefonom, registracija je brza i jednostavna, ne izrađuju se financijska godišnja izvješća i nikome se ništa ne predaje', pojašnjava Bošković.

Novac se skriva od svih

Najveću prednost tu vide poduzetnici koji žele prikriti podrijetlo novca. Banke, poslovni partneri, supružnici, ljubavnici - novac se skriva od svih. A sudski registri zatvoreni su za javnost. Tko je otvorio off shore kompaniju - gotovo je nemoguće doznati. 'Policija naravno može, ali to je dosta nepraktično, te zemlje osnivaju takva poduzeća, odnosno pružaju uslugu osnivanja i registracije poduzeća strancima jer im je to veliki izvor njihovih prihoda', kaže Bošković.

Troškovi tek 200 do 300 dolara godišnje

Plaća se samo naknada za održavanje kompanije 200 ili 300 dolara na godinu. Otočnim državicama to je jedini izvor prihoda, pa svojim investitorima štite identitet. A upravo za nekima, zbog pranja novca, već godinama tragaju hrvatski organi. 'Ne ovisi o nama. Mi smo zatražili od svih država koje imaju podatke o tim računima. Dio smo dobili, a ostalo, kad dobijemo bit ćete obavješteni', kaže glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Svjetski trend u poslovanju, offshore kompanije potpuno su legalne i legitimne, samo ih mnogi iskorištavaju. Jer, ako netko skriva novac ili pere ukradeni, to je nezakonito na Barbadosu kao i bilo gdje drugdje. Samo je pitanje koliko će netko brzo doći do toga.