Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. godine, ali rasli su i troškovi stanovanja koji su se, prema najnovijem izvješću Eurostata, u nekim zemljama udvostručili.
Najgore je stanovnicima Irske koji su lani imali najveće troškove režija (plin, voda, struja), dvostruko više od prosjeka EU-a.
Druga najskuplja zemlja za stanovanje je Luksemburg gdje su troškovi stanovanja 86 posto iznad prosjeka EU, a treća je Danska s troškovima režija 80 posto iznad prosjeka.
S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 posto ispod prosjeka EU. No, tu je odmah i Hrvatska u kojoj su troškovi stanovanja prošle godine bili 53,4 posto ispod prosjeka Europske unije. Zanimljivo je da je 2010. situacija bila nepovoljnija, troškovi režija tada su bili 49 posto ispod prosjeka EU-a.
Eurostat navodi da su troškovi stanovanja porasli u 17 država članica od 2010., dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku.
Dok se kriza na tržištu nekretnina pogoršava u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine na nivou EU-a, kada su blago pale za prosječnih 0,3 posto.
Od 2010. do 2023. prosječno najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Estoniji, i to od 209 posto, a slijede Mađarska i Litva s rastom od 191 odnosno 154 posto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam posto te na Cipru gdje je smanjenje cijena dva posto.
Hrvatska među zemljama s najviše vlasnika nekretnina
Cijene najma su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene najma su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su skočile za 211 posto, u Litvi za 169 posto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile. Kad je Hrvatska u pitanju, cijene najma bile su za oko šest posto veće od europskog prosjeka.
U prosjeku, stanovnici Europske unije prošle su godine trošili oko petine ili 19,7 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.
Više od dvije trećine ljudi u EU-u, odnosno njih 69 posto posjedovalo je svoju nekretninu u 2023. godini, dok je preostalih 31 posto živjelo u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.
Najam je najčešći u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od 50 posto stanovnika žive kao podstanari.
U 2023. više od polovice stanovništva EU-a (51,7 posto) živjelo je u kućama, 48 posto u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija.
U Irskoj čak 90 posto stanovnika živi u kućama, u Nizozemskoj 79 posto, a u Hrvatskoj i Belgiji 77 posto.
S druge strane, Španjolska ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), slijede Latvija (65 posto, podaci iz 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).
Hrvatska je treća u Europi i po napučenosti nekretnina: prosjek je oko tri osobe u kućanstvu što Hrvatsku s Poljskom stavlja na dno ljestvice s prosječno jednom sobom po članu kućanstva. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Stravičan slučajRoditelji mrtvih beba na ispitivanju, cure detalji užasa: "Ženi je ponestalo mlijeka, a kad je djed predložio dohranu..."
-
budite oprezni!Nova prijevara širi se Hrvatskom: Policija izdala upozorenje nakon brojnih dojava građana
-
Svaka pomoć dobro dođeSvi umirovljenici dobit će za Božić dodatak: Pogledajte koliko će iznositi
